Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama RS

  • Post category:Vesti
  • Post comments:0 Comments

Novi Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama stupio je na snagu 21. novembra 2018. godine, kada prestaje da važi Zakon o vanrednim situacijama.

Ovim zakonom uređuje se smanjenje rizika od katastrofa, prevencija i jačanje otpornosti i spremnosti pojedinaca i zajednice za reagovanje na posledice katastrofa, zaštita i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara, prava i obaveze građana, udruženja, pravnih lica, organa jedinica lokalne samouprave, autonomnih pokrajina i Republike Srbije, upravljanje vanrednim situacijama, funkcionisanje civilne zaštite, rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje, međunarodna saradnja, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značaja za organizovanje i funkcionisanje sistema smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama. Prema novom zakonu sistem smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama je od posebnog interesa za Republiku Srbiju i predstavlja deo sistema nacionalne bezbednosti i integrisani oblik upravljanja i organizovanja subjekata ovog sistema na sprovođenju preventivnih i operativnih mera i izvršavanju zadataka zaštite i spasavanja ljudi i dobara od posledica katastrofa, uključujući i mere oporavka od tih posledica.

Zakonu o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama predviđa izradu posebnih dokumenata, Procene rizika od katastrofa, Plana smanjenja rizika od katastrofa i Plana zaštite i spasavanja. Procenom rizika od katastrofa, prema zakonu, identifikuju se vrsta, karakter i poreklo pojedinih rizika od nastupanja katastrofa, stepen ugroženosti, faktori koji ih uzrokuju ili uvećavaju stepen moguće opasnosti, posledice koje mogu nastupiti po život i zdravlje ljudi, životnu sredinu, materijalna i kulturna dobra, obavljanje javnih službi i privrednih delatnosti, kao i druge pretpostavke od značaja za odvijanje uobičajenih životnih, ekonomskih i socijalnih aktivnosti.

Procenu rizika treba da izrade i donesu Republika, autonomna pokrajina, lokalne samouprave, subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, izuzev saveza, klubova i udruženja, privredna društva, zdravstvene ustanove, izuzev apoteka i obrazovne ustanove, kao i ustanove socijalne zaštite za objekte u kojima borave korisnici.

Plan smanjenja rizika od katastrofa moraju da izrade i donosu Republika, pokrajina i lokalna samouprava. Planovi smanjenja rizika od katastrofa se izrađuju na osnovu predloga tretmana procenjenih rizika u odgovarajućoj proceni rizika od katastrofa.

Plan zaštite i spasavanja Republike Srbije izrađuje Ministarstvo u saradnji sa drugim ministarstvima, posebnim organizacijama i drugim pravnim licima, a donosi Vlada. Plan zaštite i spasavanja autonomne pokrajne i plan zaštite i spasavanja jedinica lokalne samouprave donose nadležni organi autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, po pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, na predlog nadležnog štaba. Prema zakonu, plan zaštite i spasavanja se periodično ažurira u skladu sa potrebama i novim okolnostima, u celini se ponovo izrađuje i donosi svake treće godine, a ukoliko su se okolnosti u značajnoj meri promenile i ranije u skladu sa procenom rizika od katastrofa.

 

Prema novom zakonu procene rizika od katastrofa i planove zaštite i spasavanja moći će da rade samo ovlašćena pravna lica.

Zakonom je predviđeno da ubuduće sve stambene zgrade, delovi naselja i naseljena mesta imaju poverenika Civilne zaštite i zamenika. Građani na ugroženim i nastradalim područjima dužni su da postupaju u skladu sa uputstvima poverenika i zamenika poverenika civilne zaštite. Propis kojim se uređuje rad poverenika i zamenika poverenika civilne zaštite i kriterijumi za njihovo imenovanje donosi ministar.

Jedinice civilne zaštite su jedinice civilne zaštite opšte namene i specijalizovane jedinice civilne zaštite, koje se obrazuju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage za izvršavanje mera civilne zaštite.

 

Vladimir Cvetkovic

Prof. dr Vladimir M. Cvetković je zaposlen na Univerziteta u Beogradu, Fakultetu bezbednosti i realizuje nastavu na predmetima: Upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama, Zaštita od prirodnih i antropogenih katastrofa, Bezbednosni rizici i katastrofe, Metodologija procene rizika od katastrofa, Rukovodjenje u vanrednim situacijama, Smanjenje rizika od katastrofa. Više od 15 godina se bavi istraživanjem u oblasti studija katastrofa. Objavio je preko 250 naučnih radova i 20 knjiga iz oblasti studija katastrofa. Predsednik je i osnivač Naučnog stručnog društva za upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama, Međunarodnog instituta za istraživanje katastrofa i glavni urednik Međunarodnog časopisa za upravlјanje rizicima od katastrofa (International Institute for Disaster Research). Dobitnik je brojnih nagrada od čega je najznačajnija nagrada za najboljeg mladog naučnika Srbije ,,Danubius Young Scientist Award 2017“ koja se dodeljuje od strane Austrijskog ministarstva za nauku, istraživanje i ekonomiju (BMWFW) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM) za izuzetna dostignuća u nauci. Više o njegovoj biografiji možete pogledati na sledećoj adresi - https://vladimircvetkovic.upravljanje-rizicima.edu.rs/.

Оставите одговор