Upravljanje rizicima u kriznim situacijama izazvanim klizištima

  • Post category:Vesti
Poštovani,
predstavljamo vam naučnu monografiju naših članova prof. dr Slobodana Miladinovića, doc. dr Vladimira M. Cvetkovića i prof. dr Srđana Milašinovića ,,Upravljanje rizicima u kriznim situacijama izazvanim klizištima“ u izdanju Kriminalističko-policijskog univerziteta 2018. godine.
Klizanje delova površinskog sloja Zemljine kore jedan je od najčešćih geodinamičkih procesa. Kao posledica ovog procesa postaju klizišta. I u slučajevima kada su manjeg intenziteta i na manjim površinama klizišta predstavljaju ozbiljan problem skoro u svim delovima sveta, jer su uzrok ekonomskih i socijalnih gubitaka i nanose direktnu i indirektnu štetu privatnim i javnim dobrima. Neposrednu štetu stvaraju u trenutku aktiviranja, oštećenjem objekata i ljudskim gubicima unutar površine ugrožene klizanjem. Posredna šteta se iskazuje kroz duže vremensko razdoblje, smanjenjem vrednosti objekata oštećenih materijalnih dobara klizanjem, gubitkom produktivnosti zbog prekida proizvodnje ili prometa i troškovima sanacije štete. Vrlo često postajemo svesni postojanja klizišta tek kad se aktiviraju i unište sve pred sobom. Pa i tada nova klizišta stvaraju probleme ljudima koji tu žive, a ostali su samo posmatrači koji već sledećeg dana, zbog novih događaja, zaborave šta se desilo sve do sledeće pojave klizišta sa novim štetama pa često i ljudskim žrtvama. Na osnovu poznavanja mehanizma klizanja, klizišta su prirodne pojave. Međutim, priroda samo omogućava uslove za njihovo formiranje, a ključni činilac u njihovom pokretanju je čovek. U stalnoj težnji da upravlja prirodom, prirodnim zakonima i procesima, a u cilju unapređenja životnih uslova i standarda kao i tehnološkog napretka, čovek je sve manje spreman da prihvati dešavanja u prirodi na način kako su se nekad dešavala. Iz tog razloga nastoji da uspostavi kontrolu nad prirodnim pojavama pa i nad kliznim procesima, odnosno klizištima. U pokušaju da spreči nastanak i razvoj klizanja terena, čovek koristi dostignuća nauke i stečena iskustva primenjena kroz sanacione mere. Na žalost čovek svojim greškama izazvanim neznanjem, nehatom, neplanskim razvojem, nekontrolisanom eksploatacijom prirodnih resursa i dr. utiče na pojavu klizišta. Veličina štete nastale klizanjem povećavaju se sa ekonomskim razvojem. O razmerama štete izazvane klizištima, može se objektivno suditi prema podacima iz razvijenih zemalja, gde se vrše objektivna izučavanja uzroka i posledica, način borbe sa klizištima, prognoze razvoja procesa i planiranje štete prilikom izgradnje. Obzirom da su klizišta važan činilac životne sredine, da bi se čovek od njih zaštitio neophodno je pri izučavanju ovakvih terena dobro izučiti sve aspekte zakonitosti njihovog pojavljivanja i njima prilagođavati metodološke i radne postupke. U novije vreme ovakva istraživanja spadaju u oblast ekogeoloških istraživanja i sprovode se u procesu planiranja, projektovanja i građenja objekata. Pri tome treba stalno imati u vidu da je tlo složena prirodna tvorevina, skoro uvek heterogena u pogledu fizičko-mehaničkih svojstava sa procesima koji menjaju svojstva zemljišta tokom vremena. Uvažavanje ovih procesa, njihovog prostornog rasprostranjenje i stepena aktiv- nosti znatno bi se smanjile moguće štete od ovih egzogenih procesa. Autori iskazuju posebnu zahvalnost recenzentima prof. dr Slobodanu Markoviću, prof. dr Slavoljubu Dragićeviću i prof. dr Vladimiru Jakovljeviću koji su svojim stručnim sugestijama u velikoj meri unapredili tekst monografije. Klizišta predstavlјaju najizrazitije erozivne padinske procese koje karakteriše kretanje rastresitog ili stenovitog materijala niz padinu po kliznoj površini pod uticajem gravitacije. Klizišta su uvek rezultat poremećaja ravnoteže (stabilnosti) unutar tla. Kliženje predstavlјa „pokušaj“ tla da se vrati u ravnotežno (stabilno) stanje. Na nastanak klizišta utiču brojni faktori: litološki sastav, nagib topografske površine, nivo podzemnih voda, poremećaj tla, tektonska kretanja, vulkanizam, zemlјotresi , antropogeni faktori. Klizišta mogu da nastanu i na relativno blagim padinama, ali rizik od stvaranja klizišta raste sa povećanjem nagiba terena. Kod nas se klizišta nazivaju i urvine (plazina, ruč, popuzina). Naziv „urvina“ u našu stručnu literaturu uveo je Petar S. Jovanović, odnosno preuzeo je narodni izraz za ovu pojavu koji se koristi u Šumadiji, oblasti sa najvećim razvićem klizišta u Srbiji. Klizišta kao savremeni geološki i geomorfološki proces javlјaju se širom sveta i predstavlјaju globalni problem. Procenjuje se da u svetu na godišnjem nivou od posledica klizanja terena strada na hilјade lјudi, a šteta prelazi više milijardi dolara. Uprkos velikom razvoju nauke i tehnologije, ekonomske i socijalne štete od klizišta neprekidno rastu. Stvaranje značajnih materijalnih vrednosti na Zemlјinoj površini doprinosi i većim gubicima. Klimatske promene u poslednjoj deceniji uticale su da Srbija postane područje koje je u velikoj meri ugroženo ovom pojavom. Velike poplave 2006. i 2014. godine aktivirale su veliki broj klizišta, a štete koje su nastale su ogromne. Dešavanja iz 2014. godine, po ko zna koji put, podsetila su nas na katastrofalne i svestrane posledice ove pojave. Klizišta kao prirodna katastrofa imaju trajni karakter, a posledice se saniraju decenijama. Nemaran i nestručan odnos čoveka prema prirodi i njenim zakonima jedan je od čestih uzroka koji dovode do pojave klizišta: nepravilna i bespravna izgradnja, devastacija šuma, neregulisana korita reka i potoka, divlјe deponije, vodovodna i kanalizaciona mreža, propusti i odvodi ispod puteva i pruga i dr. Čovek je veliki neprijatelј ne samo prirodi već i samom sebi. Prevencija je uvek jeftinija od saniranja posledica. U Srbiji je ugroženo oko 20 000 km2 površine (oko 25%) aktivnim ili pasivnim klizištima. Evidentirano je oko 36 000 klizišta raspoređenih dosta neravnomerno. Najviše ih je po padinama tercijarnih (neogenih) naslaga, u planinskim, brdovitim i blago zatalasanim područjima gde je zastuplјena glinena komponenta. Većina klizišta je stara, reaktivirana radom čoveka, izgradnjom saobraćajne i druge infrastrukture, energetskih objekata i objekata u urbanim prostorima. Prema nekim procenama, u Srbiji je 70–90% poremećaja stabilnosti u poslednjih 40 godina, potpuno ili delimično, izazvano lјudskom delatnošću. Klizišta predstavlјaju ozbilјan problem za privredno, urbanističko i saobraćajno planiranje, izgradnju novih objekata i zaštitu životne sredine.