Od svog osnivanja, Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama je usmereno ka stvaranju specijalizovanih stručnih knjiga iz oblasti upravljanja rizicima u vanrednim situacijama. Polazeći od multidisciplinarnosti naučnog polja, NSDR-URVS izdaje naučne monografije, zbirke propisa, praktikume, naučne časopise, periodične publikacije i drugu stručnu literaturu koja se koristi u nastavno-obrazovnom i naučnoistraživačkom radu. U okviru svoje izdavačke delatnosti, društvo nastoji da unapredi teorijski i istraživački fond znanja.

Sve objavljene knjige možete naručiti preko imejla društva – upravljanje.rizicima.vs@gmail.com.

Objavljene knjige:

1. Cvetković, V. (2020). Upravljanje rizicima u vanrednim situacijama. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

2. Cvetković, V., & Martinović, J. (2021). Upravljanje u nuklearnim katastrofama. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

3. Cvetković, V., & Marina, J. (2021). Mitovi o katastrofama: istine i zablude. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

4. Cvetković, V. (2021). Taktika zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama: iskustva sa terena i pouke. Beograd: Prvi nacionalni seminar iz oblasti vanrednih situacija. Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama (urednik).

5.  Cvetković, V., Filipović, M., & Gačić, J. (2019). Zbirka propisa iz oblasti upravljanja rizicima od katastrofa. Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

6. Cvetković, V. (2021). Bezbednosni rizici i katastrofe. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

7. Cvetković, V. (2019). Upravljanje rizicima i sistemi zaštite i spasavanja od katastrofa – Praktikum. Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

UPRAVLJANJE RIZICIMA U VANREDNIM SITUACIJAMA

Autor Vladimir M. Cvetković
Nakon desetogodišnjeg bavljenja nastavno-naučnim radom u oblasti studija katastrofa na Kriminalističko-policijskom univerzitetu i na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu, stekli su se naučni i pedagoški uslovi da napišem udžbenik koji predstavlja sintezu svih različitih segmenata teorijskih dostignuća u domenu savremenog upravljanja rizicima od katastrofa. Reč je o relativno mladoj naučnoj disciplini na ovim prostorima i prvom delu u kojem se sistematski i sveobuhvatno elaboriraju sve mere i aktivnosti koje savremeni menadžeri rizika od katastrofa moraju preduzimati u različitim fazama (ublažavanje, priprema, odgovor i oporavak) savremenog upravljanja u katastrofama, kako bi se sprečile ili smanjile negativne posledice sve učestalijih prirodnih i tehničko-tehnoloških opasnosti. Udžbenik je namenjen studentima osnovnih, master i doktorskih studija na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu i na Kriminalističko-policijskom univerzitetu, ali i široj naučnoj i stručnoj čitalačkoj publici (istraživači u oblasti studija bezbednosti interventno-spasilačkih službi i dr.) koja sve više uviđa neophodnost detaljnijeg razumevanja multidisciplinarnog pristupa identifikovanju, analizi i tretmanu rizika od katastrofa. Sadržaj udžbenika je usklađen s nastavnim planom i programom predmeta Upravljanje rizicima u vanrednim situacijama, koji se izučava na trećoj godini osnovnih akademskih studija na Fakultetu bezbednosti. Prilikom pisanja udžbenika posebno se vodilo računa o ispunjenosti standarda u vezi s naučno-stručnim, pedagoškim i didaktičko-metodičkim zahtevima, zbog čega je korišćena i obimna naučno-stručna građa mnogih relevantnih stranih i domaćih autora. Osim toga, autor je u pisanju udžbenika koristio pravu riznicu svojih naučnih i stručnih radova koji su naučno verifikovani od strane brojnih međunarodnih i domaćih recenzenata. Osim toga, većina rezultata istraživanja koja sam sproveo u zemlji i u inostranstvu inkorporirana je u udžbenik s ciljem njegovog obogaćivanja naučno verifikovanim činjenicama. Neprocenjivo iskustvo u radu sa studentima omogućilo je da tekst bude oslobođen dodatnog naučnog promišljanja koje bi otežalo usvajanje osnovnih znanja u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa. Autor je učinio napor na stručnom, naučnom i peda-goškom planu, ali i pored toga mogući su propusti. Zato sve dobronamerne primedbe i sugestije sa zahvalnošću prihvatam. Prvo izdanje udžbenika ima i određena ograničenja kao posledicu nedovoljne teorijske razvijenosti naučne discipline i tek treba da doprinese stvaranju uslova za izgradnju teorije. Posebno bih naglasio da udžbenik predstavlja prvo takvo štivo objavljeno na srpskom jeziku na našim prostorima što će umnogome značiti unapređivanju znanja i profesionalnih kompetencija široj stručnoj javnosti. Udžbenik je nastao pod velikim uticajem prof. dr Vladimira Jakovljevića, šefa Katedre studija upravljanja u vanrednim situacijama i ekološke bezbednosti na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu, kao i prof. dr Dragana Mlađana i prof. dr Bobana Milojkovića s Kriminalističko-policijskog univerziteta, koji su me nesebično i s puno entuzijazma uveli u nastave i istraživanja u oblasti studija katastrofa. Posebno zahvaljujem recenzentima prof. dr Vladimiru Jakovljeviću, prof. dr Slavoljubu Dragićeviću, prof. dr Bobanu Milojkoviću i prof. dr Želimiru Kešetoviću, kao i urednicima prof. dr Srđanu Milašinoviću i prof. dr Draganu Mlađanu, koji su umnogome doprineli modernosti i unapređenju strukturiranosti i sadržajnosti udžbenika. Nesebično zahvaljujem i ostalim profesorima i naučnim istraživačima, koji su svojim naučnim radovima direktno ili indirektno doprineli razvoju upravljanja rizicima od katastrofa kao važne naučne discipline, a pre svega prof. dr Stanimiru Kostadinovu, prof. dr Jasmini Gačić, prof. dr Slobodanu Miladinoviću, prof. dr Aleksandri Ljuštini, prof. dr Dejanu Boškoviću i doc. dr Ivanu Novkoviću. Naravno, za neprocenjivu podršku zahvalan sam i članovima Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama, kao i mojim studentima, budućim menadžerima rizika od katastrofa, koji su svojim stručnim polemikama, sugestijama i idejama probudili ono najlepše i najjače u meni i podstakli me da smognem snage, strpljenja i energije da napišem svoje prvo udžbeničko delo. Na kraju, svojoj porodici i prijateljima srdačno zahvaljujem za razumevanje, ljubav i podršku koje su mi svakodnevno pružali tokom pisanja.
Posveta
Udžbenik Upravljanje rizicima u vanrednim situacijama pos­većujem studentima Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogra­du i Kriminalističko-policijskog univerziteta, budućim profe­sionalnim menadžerima bezbednosti i kriminalistima koji će biti zaokupljeni izazovima, rizicima i pretnjama bezbednosti. Sledite svoje snove i ne dopustite da vas bilo kakva prepreka zaustavi na tom putu, jer imate i snage i energije da promenite svet. Verujte u sebe i snovi će vam se obistiniti.
Referenca – Cvetković, V. (2020). Upravljanje rizicima u vanrednim situacijama. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

UPRAVLJANJE U NUKLEARNIM KATASTROFAMA

Autori: Vladimir M. Cvetković i Jovana Martinović
Knjiga ,,Upravljanje u nuklearnim katastrofama“ predstavlja originalno, sveobuhvatno i prvo delo na našim prostorima u kojem se prikazuju rezultati teorijskog i empirijskog istraživanja karakteristika različitih faza integrisanog upravljanja u nuklearnim katastrofama, kao što su: prevencija i ublažavanje rizika od nuklearnih katastrofa; pripremljenost građana, lokalnih zajednica i države za nuklearne katastrofe; odgovor (mere zaštite i spasavanja sa taktikom njihove primene) i oporavak od posledica nuklearnih katastrofa. Pored toga, autori na vrlo intuitivan, pristupačan i razumljiv način opisuju složenu fenomenologiju nuklearnih katastrofa sa posebnim osvrtom na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe i nuklearni terorizam kao jednu od najozbiljnijih pretnji bezbednosti u XXI veku. Pored sveobuhvatnih teorijskih elaboracija, u naučnoj monografiji autori predstavljaju rezultate kvantitativnog istraživanja uticaja demografskih, socio-ekonomskih i psiholoških karakteristika ispitanika na njihove stavove o brojnim relevantim pitanjima iz oblasti upravljanja u nuklearnim katastrofama (percepcija rizika i strahovi o nuklearnim katastrofama, percepcija o prihvatanju i odbijanju korišćenja nuklearne energije u mirnodopske svrhe, multidimenzionalna pripremljenost građana, lokalnih zajednica, države i interventno-spasilačkih službi (policije, vatrogasno-spasilačkih jedinica i službe hitne medicinske pomoći) za reagovanje u nuklearnim katastrofama, percepcija pozitivnih i negativnih perspektiva izmene zakonske regulative o izgradnji nuklearnih elektrana u Srbiji). Višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, anketirano je nekoliko stotina građana, na području grada Beograda, korišćenjem metode snežne grudve. Dobijeni podaci su analizirani i interpretirani korišćenjem statističkih tehnika, kao što su: višestruka regresija, Hi-kvadrat test, Jednofaktorska analiza varijanse (ANOVA), T-test i Pirsonova linearna korelacija. Rezultati naučnog istraživanja umnogome doprinose unapređenju teorijskog i empirijskog fonda naučnih saznanja koja se mogu iskoristiti za kreiranje strategija i programa unapređenja pripremljenosti stanovništva za reagovanje u različitim nuklearnim i radiološkim katastrofama.
Referenca – Cvetković, V., & Martinović, J. (2021). Upravljanje u nuklearnim katastrofama. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

MITOVI O KATASTROFAMA: ISTINE I ZABLUDE

Autori: Vladimir M. Cvetković i Marina Jovanović
Knjiga ,,Mitovi o katastrofama: istine i zablude“ predstavlja bogatu riznicu podataka o najaktuelnijim i praktikovanim mitovima iz oblasti studija katastrofa, koji se razlikuju po svojoj morfologiji i društvenoj funkcionalnosti. Vešto i pronicljivo objašnjavajući suprotstavljene načine interpretacije ponašanja ljudi u uslovima katastrofa, autori na interesantan, znalački i dovitljiv način elaboriraju opšte mitove o katastrofama, mitove iz domena zdravstva, kao i iz domena pružanja humanitarne pomoći. Neprekidno tragajući za otkrivanjem istine i zablude, autori na virtuozan i naučno prihvatljiv stil preispituju mnogobrojne mitove: prirodne katastrofe su izuzetni i retki događaji; katastrofe ubijaju nasumično bez poštovanja ekonomskog ili socijalnog statusa; tehnologije će spasiti svet od prirodnih katastrofa; zemljotresi su prirodne opasnosti koje prouzrokuju velike ljudske žrtve; prirodne katastrofe slabe moral pogođene zajednice; neodlučnost ljudi za evakuaciju u uslovima katastrofa; nakon katastrofe, stvari se vraćaju u normalu kroz nekoliko nedelja; privremena naselja su idealna stambena rešenja za žrtve katastrofe; preopterećenost najbliže bolnice pacijentima nedaleko od mesta katastrofe; donacije krvi su u uslovima katastrofa neophodne; žrtve katastrofa razvijaju „Sindrom katastrofe“; prirodne katastrofe stvaraju epidemije zaraznih bolesti; mit o paničnom ponašanju ljudi u uslovima katastrofa; katastrofe prouzrokuju antisocijalno ponašanje itd. Uvreženost i opšteprihvaćenost spomenutih mitova o katastrofama, naprosto nameću potrebu sprovođenja multimetodskih istraživanja, imajući u vidu da njihovo praktikovanje unapređuje ili unazađuje organizovanje integrisane i efikasne zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i antropogenih katastrofa. Osim neprocenjivih teorijskih elaboracija, autori u naučnoj monografiji predstavljaju impresivne i obilne rezultate kvantitativnog istraživanja u kojem se ispituje nivo praktikovanja mitova o katastrofama. Polazeći od činjenice da je svako ponašanje koje nije zasnovano na naučnim činjenicama domen mitskog tumačenja stvarnosti, višeetapnim slučajnim uzorkovanjem, sprovedeno je sveobuhvatno istraživanje na području Beograda, na uzorku od preko 250 ispitanika. Dobijeni podaci su analizirani i interpretirani korišćenjem statističkih tehnika, kao što su: Standardna višestruka regresija, Hi-kvadrat test, Jednofaktorska analiza varijanse, T-test i Pirsonova linearna korelacija. Rezultati istraživanja prikazanog u monografiji mogu biti iskorišćeni od strane donosioca odluka u Srbiji za potrebe unapređenja sveobuhvatne pripremljenosti za reagovanje u prirodnim i antropogenim katastrofama.
Referenca – Cvetković, V., & Marina, J. (2021). Mitovi o katastrofama: istine i zablude. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

ZBIRKA PROPISA IZ OBLASTI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA

Autori: Vladimir M. Cvetković, Jasmina Gačić, Marina Filipović

Upravljanje rizicima od prirodnih i antropogenih katastrofa predstavlja sistematski i multi-sektorski pristup čije korišćenje omogućava sprečavanje novih i smanjenje postojećih rizika. Jačanje državnih mehanizama smanjenja rizika od katastrofa je nezamislivo bez donošenja i usvajanja većeg broja strateških, zakonskih i podzakonskih propisa koji direktno ili indirektno uređuju spomenutu oblast. Potreba za usredsređenim delovanjem država na planu smanjenja rizika od katastrofa, prema Sendai okviru za smanjenje rizika od katastrofa, zahteva razumevanje rizika od katastrofa; jačanje sistema upravljanja rizicima od katastrofa u cilju upravljanja rizicima; ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa u cilju jačanja otpornosti; unapređenje spremnosti za delotvorno reagovanje u slučaju katastrofa i izgradnja boljeg sistema od onog pre katastrofe u toku obnove, sanacije i rekonstrukcije. Rukovodioci i pripadnici subjekata i snaga sistema zaštite i spasavanja u Republici Srbiji imaju obavezu da poznaju i primenjuju propise koji se direktno/indirektno odnose na oblast katastrofa u cilju realizacije pravovremenih, stručnih i zakonski utemeljenih aktivnosti sprovođenja pripreme, ublažavanja, odgovora i oporavka od posledica katastrofa. Rukovodeći se time, u izdanju Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama odštampana je prva sveobuhvatna ,,Zbirka propisa iz oblasti upravljanja rizicima od katastrofa“ u Republici Srbiji. Polazeći od višegodišnjeg iskustva autora u naučno-istraživačkom radu, nakon detaljnih analiza odabrani su svi postojeći i relevantni strateški, zakonski i podzakonski propisi na osnovu kojih se zasniva sistem zaštite i spasavanja ljudi i njihove imovine za vreme katastrofa na području Republike Srbije. Pored nacionalnih zakonskih i podzakonih rešenja, zbirka propisa sadrži i najznačajnije međunarodne akte koji uređuju oblast upravljanja rizicima od katastrofa. Zbirka propisa namenjena je za polaganje stručnog ispita iz oblasti procene rizika predviđenog Pravilnikom o programu, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita, postupku izdavanja i izgledu licence za procenu rizika. Pored toga, namenjena je i za polaganje stručnog ispita zaštite od požara predviđenog Pravilnikom o posebnoj obuci i polaganju stručnog ispita iz oblasti zaštite od požara. Takođe, namenjena je i svim pripadnicima interventno-spasilačkih službi (sektor za vanredne situacije, policija, vojska, služba hitne medicinske pomoći, gorska služba za spasavanje, jedinice civilne zaštite opšte i posebne namene, dobrovoljna vatrogasna društva) koji se u svom radu susreću sa reagovanjem u uslovima katastrofa, ali i zaposlenima u organima državne uprave, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave na poslovima koji se odnose na upravljanje rizicima od katastrofa. I na kraju, zbirka je namenjena istraživačima iz oblasti studija katastrofa, kao i studentima Univerziteta u Beogradu, Fakulteta bezbednosti, Kriminalističko-policijskog univerziteta, Geografskog fakulteta i drugih srodnih institucija.

Referenca – Cvetković, V., Filipović, M., & Gačić, J. (2019). Zbirka propisa iz oblast upravlјanja rizicima od katastrofa. Beograd: Naučno stručno društvo za upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama.

 

BEZBEDNOSNI RIZICI I KATASTROFE

Autor:  Vladimir M. Cvetković
Praktikum ,,Bezbednosni rizici i katastrofe” je namenjen studentima osnovnih i master akademskih studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu, Kriminalističko-policijskog univerziteta i drugih fakulteta, radi njihovog uvođenja u nastavno-naučnu disciplinu iz oblasti studija katastrofa. Praktikum je napisan na osnovu višegodišnjeg iskustva koje autor ima u oblasti naučno-istraživačkog i nastavnog rada u spomenutoj oblasti. Namenjen je realizaciji teorijskih i praktičnih vežbi studenata sa ciljem olakšavanja procesa učenja gradiva iz oblasti bezbednosnih rizika i katastrofa. Polazeći od multidisciplinarnosti predmeta proučavanja, praktikum se sastoji od brojnih teorijskih vežbi koje usmeravaju studente na najbitnije segmente gradiva, motivišući ih da se uključe u realizaciju časova na predviđenim vežbama. Praktikum obuhvata sledeće nastavne teme: I – Metodološke osnove istraživanja katastrofa; II – Fenomenologija katastrofa i opasnosti; III – Ugroženost od katastrofa; IV – Otpornost na katastrofe; V – Integrisano upravljanje rizicima od katastrofa; VI – Prevencija i ublažavanje rizika od katastrofa; VII – Pripremljenost za prirodne i antropogene katastrofe; VIII – Zaštita od prirodnih i antropogenih katastrofa; IX – Oporavak od prirodnih i antropogenih katastrofa; X – Informacioni sistemi i upravljanje rizicima od katastrofa; XI – Međunarodna saradnja u oblasti smanjenja rizika od katastrofa. Svaki deo se sastoji od nekoliko vežbi u okviru kojih je studentima na samom početku dato uvodno razmatranje, zatim zadaci za vežbe i pitanja za diskusiju. Praktikum je napisan na osnovu većeg broja knjiga koje je autor napisao: Upravljanje rizicima u vanrednim situacijama; Zbirka propisa iz oblasti upravljanja rizicima od katastrofa; Metodologija istraživanja katastrofa i rizika: teorije, koncepti i metode; Prirodne katastrofe i obrazovanje; Policija i prirodne katastrofe; Evakuacija u prirodnim katastrofama; Percepcija rizika od vanrednih situacija itd. Takođe, prilikom pisanja praktikuma obuhvaćena je najnovija naučna literatura iz oblasti studija katastrofa. Autor iskazuje posebnu zahvalnost recenzentima prof. dr Vladimiru Jakovljeviću, prof. dr Slavoljubu Dragićeviću, prof. dr Srđanu Milašinoviću, koji su svojim stručnim sugestijama u velikoj meri unapredili praktikum. Posebnu zahvalnost autor duguje uredniku prof. dr Bojanu Jankoviću koji je svojim sugestijama i komentarima posebno unapredio praktikum. Takođe, autor zahvaljuje i Jovani Martinović koja je svojim stručnim sugestijama unapredila dizajn i kvalitet knjige. Rukovodeći se višegodišnjim iskustvom u radu sa studentima u okvirima predmeta iz oblasti studija katastrofa, stekli su se nastavni, naučni i pedagoški uslovi za pisanje praktikuma ,,Bezbednosni rizici i katastrofe“. Sistematizacija vežbi i cilјeva učenja prilagođena je nastavnim planovima i programima predmeta ,,Bezbednosni rizici i katastrofe“, ,,Upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama“, ,,Zaštita od prirodnih i antropogenih katastrofa“. U prvom delu praktikuma koji se odnosi na ,,Metodološke osnove istraživanja katastrofa” studenti se upoznaju sa teorijskim sadržajima iz sledećih oblasti: metode istraživanja katastrofa; izvori podataka o katastrofama; teorijski okviri izučavanja katastrofa: teorije spremnosti, ugroženosti, otpornosti, kompleksnih sistema, planiranog ponašanja, urgentnih normi, odlučivanja, simboličkog interakcionizma itd.; i paradigme u studijama katastrofa: inženjerstva, ponašanja, razvoja i složenosti. Realizacijom vežbi iz spomenutih sadržaja stiču se osnovna znanja usmerena ka sledećim cilјevima: razumevanje evolucije sistematskog proučavanja katastrofa i mogućnosti upravlјanja njihovim posledicama; upoznavanje sa osnovnim odlikama istraživanja u studijama katastrofa; opisivanje istraživačkih tradicija u oblasti studija katastrofa; prepoznavanje heurističkog pristupa istraživanja iz oblasti katastrofa; upoznavanje sa trenutnim izazovima i mogućnostima razvoja studija katastrofa itd. Nadovezujući se na teorijske elaboracije metodoloških osnova istraživanja katastrofa, drugi deo praktikuma se odnosi na ,,Fenomenologiju katastrofa i opasnosti”. U okviru tog dela, studenti se upoznaju sa teorijskim sadržajima iz sledećih oblasti: pojam, priroda i karakteristike opasnosti; pojam i karakteristike katastrofa; klasifikacija opasnosti i katastrofa; litosferske katastrofe; atmosferske katastrofe; biosferske katastrofe; katastrofe izazvane tehničko-tehnološkim opasnostima; katastrofe izazvane upotrebom oružja za masovno uništavanje; posledice katastrofa; tendencije i prostorno-vremenska distribucija katastrofa; mitovi, etika, modeli i katastrofe. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje pojmovnog određenja opasnosti i katastrofa, klasifikacije opasnosti i katastrofa, pojmovnog određenja zemlјotresa, klizišta, vulkanskih erupcija, poplava, bujica, cunamija, olujno-gradonosnih pojava, suša, ekstremno niskih i visokih temperatura, šumskog požara, epidemija, epizootija i epifitonoza, različitih vrsta tehničko-tehnoloških opasnosti, različitih vrsta oružja za masovno uništavanje, razumevanje različitih perspektiva posledica katastrofa, tendencija i prostorno-vremenskih distribucija katastrofa, mitova o katastrofama, etičkih pitanja i modela; upoznavanje osnovnih karakteristika opasnosti, različitih vrsta katastrofa, upoznavanje sa različitim kriterijumima klasifikasije katastrofa, upoznavanje sa osnovnim karakteristikama zemlјotresa, klizišta, vulkanskih erupcija, poplava, bujica, cunamija, olujno-gradonosnih pojava, suša, ekstremno niskih i visokih temperatura, šumskog požara, epidemija, epizootija i epifitonoza, različtih vrsta tehničko-tehnoloških opasnosti, različtih vrsta oružja za masovno uništavanje, upoznavanje sa zdravstvenim, fizičkim, ekološkim, ekonomskim i psihološkim posledicama katastrofa, upoznavanje sa katastrofama kroz istorijsku perspektivu i posledicama koje mogu prouzrokovati mitovi o katastrofama; opisivanje prirode opasnosti, karakteristika različitih prirodnih i antropogenih katastrofa, oprečnih perspektiva klasifikacije katastrofa, različitih vrsta zemlјotresa, klizišta, vulkanskih erupcija, poplava, bujica, cunamija, olujno-gradonosnih pojava, suša, ekstremno niskih i visokih temperatura, šumskog požara, epidemija, epizootija i epifitonoza, nuklearnih i radioloških katastrofa, industrijskih i transportnih katastrofa, katastrofa izazvanih opasnim materijama, ratnim razaranjima i požarima, opisivanje nuklearnog, biološkog, hemijskog i radiološkog oružja, kao i eksploziva visoke razorne moći, opisivanje karakteristika različitih posledica katastrofa, opisivanje katastrofa u svetskom i nacionalnom geoprostoru i etičkih principa u procesu upravlјanja rizicima o katastrofama; prepoznavanje najznačajnijih prirodnih i antropogenih opasnosti, različitih dimenzija katastrofa, osnovnih principa klasifikacije katastrofa, uzroka nastanka spomenutih katastrofa, prepoznavanje direktnih i indirektnih uzroka nastanka hidrosferskih, atmosferskih i biosferskih katastrofa, različitih uzroka nastanka katastrofa izazvanih tehničko-tehnološkim opasnostima i zloupotrebom oružja za masovno uništavanje, različitih dimenzija i mogućnosti za sprečavanje i ublažavanje posledica katastrofa, mogućnosti korišćenja različitih baza podataka o katastrofama i različitih modela za interpretaciju komplikovane prirode stvarnosti. Shodno proaktivnom delovanju lјudi u cilјu ublažavanja budućih posledica katastrofa, četvrti deo se odnosi na ,,Otpornost na katastrofe” i obuhvata vežbe koje se odnose na: pojam i karakteristike otpornosti na katastrofe; dimenzije otpornosti na katastrofe; analiza i merenje otpornosti: globalni indikatori; lokalni indikatori otpornosti na katastrofe; unapređenje i komponente otpornosti na katastrofe. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju razumevanje osnovnih karakteristika definicije otpornosti na katastrofe, različitih dimenzija otpornosti na katastrofe, načina analize i merenja otpornosti, lokalnih indikatora otpornosti na katastrofe, mnogostrukih načina unapređenja otpornosti na katastrofe; upoznavanje sa: različitim definicijama otpornosti na katastrofe, otpornošću kao biofizičkim i socijalnim atributom i atributa određenog područja, evolucijom razvoja indikatora za merenje otpornosti na katastrofe, osnovnim karakteristikama različitih indikatora za merenje otpornosti na katastrofe, kao i sa širokim spektrom aktivnosti za unapređenje kapaciteta lokalnih zajednica za ublažavanje rizika od katastrofa; opisivanje multidisciplinarnog okvira otpornosti na katastrofe, trodimenzionalnog modela otpornosti na katastrofe, različitih globalnih indikatora otpornosti na katastrofe, konkretnih indikatora za merenje otpornosti na specifične katastrofe i komunikacionih strategija za integrisano ublažavanje rizika od katastrofa; prepoznavanje multidisciplinarnog okvira za razumevanje otpornosti na katastrofe, osnovnih karakteristika četvorodimenzionalnog okvira otpornosti koji obuhvata robusnost, redundanciju, snalažlјivost i brzinu, sticanje znanja o osnovnim karakteristikama otpornosti građana, domaćinstva i lokalne zajednice, inženjerska, institucionalna i ekološka otpornost, prepoznavanje obeležja raznovrsnih indikatora otpornosti na katastrofe, osnovnih prednosti i nedostataka lokalnih indikatora za merenje otpornosti na katastrofe i osnovnih karakteristika konceptualnog pregleda komunikacionih strategija za unapređenje otpornosti na katastrofe. U okviru petog dela praktikuma koji se odnosi na ,,Integrisano upravlјanje rizicima od katastrofa“ obuhvaćene su vežbe koji se odnose na: pojam, vrste i karakteristike rizika od katastrofa; proces upravlјanja rizicima od katastrofa; konceptualni okvir i indikatori upravlјanja rizicima od katastrofa; modeli procene rizika od katastrofa; mape rizika i problemi analize rizika; metodologija procene rizika; informisanje javnosti o rizicima od katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje pojmovnog određenja rizika od katastrofa i procesa upravlјanja rizicima od katastrofa, konceptualnog okvira upravlјanja rizicima od katastrofa, modela procene rizika od katastrofa, metodologije procene rizika od katastrofa i načina informisanja javnosti o rizicima od katastrofa; upoznavanje sa: različitim vrstama rizika od katastrofa, klјučnim koracima u procesu upravlјanja rizicima od katastrofa, osnovnim indikatorima upravlјanja rizicima od katastrofa, klјučnim parametrima za ocenjivanje modela procene rizika, različitim mapama rizika od katastrofa, procedurama informisanja javnosti o rizicima od katastrofa; opisivanje karakteristika rizika od katastrofa, konceptualnog pregleda integrisanog upravlјanja rizicima od katastrofa, konkretnih indikatora upravlјanja rizicima od katastrofa, specifičnih dinamičkih modela, različitih problema procene rizika, metoda prikuplјanja i diseminacije informacija o rizicima; prepoznavanje različitih koncepata upravlјanja u katastrofama, osnovnih karakteristika različitih faza upravlјanja, prednosti i nedostataka indikatora upravlјanja rizicima od katastrofa, različitih konceptualnih okvira smanjenja rizika od katastrofa, metoda procene rizika od katastrofa, kao i načina funkcionisanja informisanja o rizicima od katastrofa u praksi. Polazeći od značaja proaktivnog sprečavanja ili ublažavanja posledica katastrofa, šesto poglavlјe se odnosi na ,,Prevenciju i ublažavanje rizika od katastrofa“ i u okviru njega se obrađuju sledeće nastavne jedinice: Pojam ublažavanja rizika od katastrofa; Strategije i mere za ublažavanje rizika od katastrofa; Funkcije ublažavanja rizika od katastrofa; Ublažavanje rizika od katastrofa izazvanih prirodnim opasnostima; Ublažavanje rizika od katastrofa izazvanih tehničko-tehnološkim opasnostima; Društvene mreže i smanjenje rizika od katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje klјučnih cilјeva ublažavanja rizika od katastrofa, kratkoročnih i dugoročnih mera za ublažavanje rizika od katastrofa, funkcija ublažavanja rizika od katastrofa, mogućnosti ublažavanja rizika od litosferskih katastrofa, načina ublažavanja rizika od tehničko-tehnoloških katastrofa, načina korišćenja društvenih mreža u procesu upravlјanja u katastrofama; upoznavanje sa: osnovnim karakteristikama ublažavanja rizika, osnovnim strategijama za ublažavanje rizika, načinima smanjenja verovatnoće nastanka katastrofa, karakteristikama konkretnih mera ublažavanja rizika od katastrofa, konkretnim merama ublažavanja rizika od tehničko-tehnoloških katastrofa, osnovnim karakteristikama korišćenja društvenih mreža u procesu upravlјanja u katastrofama; opisivanje specifičnih stadijuma nastanka i razvoja katastrofe, opštih strukturnih i nestrukturnih mera za ublažavanje rizika od katastrofa, načina smanjenja posledica od katastrofa, načina ublažavanja rizika od hidrosferskih katastrofa, različitih mera ublažavanja rizika od katastrofa, mogućnosti korišćenja društvenih mreža u cilјu ublažavanja rizika od katastrofa; prepoznavanje konkretnih strukturnih i nestrukturnih mera ublažavanja rizika od katastrofa, mogućnosti primene konkretnih mera za ublažavanje rizika od katastrofa, različitih mogućnosti za izbegavanje ili transfer rizika, mogućnosti za ublažavanje rizika od katastrofa, mogućnosti korišćenja mera za ublažavanje rizika od katastrofa, osnovnih karakteristika različitih društvenih mreža. U okviru sedmog poglavlјa koji se odnosi na ,,Pripremlјenost za prirodne i antropogene katastrofe“ razrađuju se sledeći nastavni sadržaji: baze podataka o rizicima od katastrofa; vrste i karakteristike pripremlјenosti za reagovanje na katastrofe; faktori uticaja na pripremlјenost za katastrofe; pripremlјenost za katastrofe izazvane tehničko-tehnološkim opasnostima; planiranje u uslovima katastrofa; oprema i zalihe za reagovanje u uslovima katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: Razumevanje pojmovnog određenja pripremlјenosti i različitih vrsta pripremlјenosti za katastrofe, različitih načina obučavanja građana, pripremlјenosti za katastrofe izazvane tehničko-tehnološkim opasnostima, osnovnih karakteristika procesa planiranja u uslovima katastrofa, neophodnosti posedovanja opreme i zalihe za reagovanje; upoznavanje sa: različitim definicijama pripremlјenosti, razlikama u pripremlјenosti shodno demografskim i socio-ekonomskim faktorima, značajem obrazovanja u procesu ublažavanja rizika od katastrofa, konkretnim merama pripremlјenosti za reagovanje, različitim fazama planiranja, konkretnim i neophodnim zalihama i opremom; opisivanje sadržaja i obima pojma pripremlјenosti, različitih dimenzija pripremlјenosti, budućih pravaca razvoja visokog obrazovanja, načina pripremlјenosti za različite vrste tehničko-tehnoloških katastrofa, osnovnih planova zaštite i spasavanja, razloga za posedovanje opreme i zalihe za reagovanje; prepoznavanje osnovnih karakteristika različitih definicija pripremlјenosti, osnovnih karakteristika pripremlјenosti, uloge porodice u procesu smanjenja rizika od katastrofa, različitih prednosti i nedostataka mera pripremlјenosti za tehničko-tehnološke katastrofe, pravnog okvira planiranja u uslovima katastrofa i mogućnosti za korišćenje opreme i zalihe za reagovanje. Kada proaktivne mere ne ostvare svoju svrhu, pristupa se preduzimanju nizu reaktivnih mera sa cilјem zaštite i spasavanja lјudi u uslovima katastrofa. Upravo zato, osmo poglavlјe se odnosi na ,,Zaštitu od prirodnih i antropogenih katastrofa“ i u okviru njega obrađuju se sledeći nastavni sadržaji: Pojam zaštite od prirodnih i antropogenih katastrofa; Planiranje i mere zaštite od katastrofa; Organizacija i nadležnosti interventno-spasilačkih službi; Volontiranje u uslovima katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje pojmovnog određena zaštite odnosno odgovora na rizike od katastrofa, procesa planiranja mera zaštite od katastrofa, nadležnosti različitih interventno-spasilačkih službi, karakteristika volontiranja u uslovima katastrofa, načina funkcionisanja medija u uslovima katastrofa; upoznavanje sa: osnovnim principima zaštite od katastrofa, konkrentim merama zaštite od katastrofa, organizacijom rada na strateškom, taktičkom i operativnom nivou, različitim vrstama volontiranja, preporukama u radu sa novinarima; opisivanje različitih mehanizama zaštite od katastrofa, procedura primene mera zaštite od katastrofa, rada službi u uslovima katastrofa, motiva za volontiranje u uslovima katastrofa, načina medijskog izveštavanja; prepoznavanje osnovnih mera zaštite od katastrofa, različitih taktičkih mogućnosti primene mera zaštite od katastrofa, taktike postupanja različitih službi u katastrofama, barijera volontiranja u uslovima katastrofa i barijera u radu sa medijskim organizacijama. Nakon preduzetih mera zaštite i spasavanja lјudi u uslovima katastrofa, pristupa se kratkoročnom i dugoročnom oporavku od prirodnih i antropogenih katastrofa. U okviru devetog poglavlјa razmatraju se sledeći nastavni sadržaji: Pojam i faze oporavka od katastrofa; Dimenzije i izazovi oporavka od katastrofa; Planiranje oporavka od katastrofa; Organizaciona pitanja oporavka od katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje načina definisanja oporavka od katastrofe, različitih dimenzija oporavka od katastrofa, procesa planiranja oporavka od katastrofa, organizacionih dimenzija oporavka od katastrofa; upoznavanje sa: faktorima od kojih zavisi uspešnost oporavka od katastrofa, mnogobrojnim faktorima koji utiču na oporavak od katastrofa, različitim vrstama planiranja, različitim mogućnostima korišćenja donacija; opisivanje mera oporavka od katastrofa, raznovrsnih izazova oporavka od katastrofa, karakteristika kratkoročnog i dugoročnog planiranja oporavka od katastrofa, izazova sa kojima se susreću menadžeri rizika od katastrofa u procesu planiranja oporavka od katastrofa; prepoznavanje vremenskog perioda u kojem se preduzimaju različite aktivnosti, različitih društveno-psiholoških faktora oporavka od katastrofa, sticanje znanja o obnavlјanju usluga nakon katastrofa i oporavku kritične infrastrukture, prepoznavanje različitih modela oporavka od katastrofa i kompleknosti oporavka od katastrofa. U okviru desetog poglavlјa koje se odnosi na ,,Informacione sisteme podrške upravlјanju u katastrofama“ razmatraju se sledeći nastavni sadržaji: Baze podataka o rizicima od katastrofa; servisi za upravlјanje rizicima od katastrofa; Geografski informacioni sistemi i smanjenje rizika od katastrofa; Pametni sistemi odgovora na katastrofe. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje mogućnosti korišćenja baza podataka o rizicima od katastrofa, načina funkcionisanja servisa copernicus, ukupnog potencijala geografskih informacionih sistema za smanjenje rizika od katastrofa, načina korišćenja pametnih sistema odgovora na katastrofe; upoznavanje sa: osnovnim karakteristikama različitih baza podataka, servisa za mapiranje rizika od opasnosti, geografskih informacionih sistema, različitim alatima i njihovim mogućnostima; opisivanje osnovnih cilјeva razvijanja informacionih sistema, najvažnijih cilјeva unapređenog informacionog sistema za požare, osnovnih interaktivnih podsistema, globalnog monitoring centra za požare; prepoznavanje načina korišćenja različitih baza podataka o katastrofama, mogućnosti korišćenja satelitskog dalјinskog očitavanja i pametnih mobilnih mreža, uslova za korišćenje složenih geografskih informacionih sistema i osnovnih karakteristika inicijativa za procenu gubitaka od katastrofa. U okviru jedanaestog poglavlјa ,,Međunarodna saradnja u oblasti smanjenja rizika od katastrofa“ obrađuju se sledeći nastavni sadržaji: Pojam i karakteristike međunarodne saradnje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa; Institucionalne i pravne osnove međunarodne saradnje u oblasti katastrofe; Postupci i preduslovi za traženje međunarodne pomoći u slučaju katastrofa i međunarodne i regionalne organizacije relevantne za smanjenje rizika od katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: Razumevanje pravnog okvira međunarodne saradnje u katastrofama, institucionalne osnove međunarodne saradnje u oblasti katastrofa, postupka traženja međunarodne pomoći u katastrofama, međunarodnih organizacija relevantnih za smanjenje rizika od katastrofa; upoznavanje sa: procedurama traženja i pružanja međunarodne pomoći, pravnim osnovama međuanrodne saradnje u oblasti katastrofa, procedurama slanja međunarodne pomoći u katastrofama, regionalnim organizacijama relevantnim za smanjenje rizika od katastrofa; opisivanje karakteristika međunarodne saradnje u oblasti katastrofe, osnovnih karakteristika saradnje u oblasti katastrofe, poteškoća prilikom slanja i primanja međunarodne pomoći u katastrofama, nadležnosti različitih organizacija relevantnih za smanjenje rizika od katastrofa; prepoznavanje poteškoća u međunarodnoj saradnji u oblasti katastrofa, prepoznavanje osnovnih principa okvira iz sendaja, različitih načina pružanja pomoći ugroženim lјudima i osnovnih zadataka različitih organizacija od značaja za smanjenje rizika od katastrofa. Na kraju, u okviru dvanaestog poglavlјa ,,Pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa“ razmatraju se nastavni sadržaji kao što su: međunarodni pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa – Okvir iz Sendaja, Hjoga, međunarodna strategija za smanjenje rizika od katastrofa; nacionalno-pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa – strategije, zakoni i podzakonski akti. Realizacijom vežbi iz spomenutih nastavnih sadržaja stiču se osnovna znanja koja obezbeđuju: razumevanje pravnog okvira smanjenja rizika od katastrofa, hjogo okvira za delovanje, nacionalnog pravnog okvira smanjenja rizika od katastrofa; upoznavanje sa: osnovnim međunarodnim pravnim okvirom smanjenja rizika od katastrofa, međunarodnom strategijom smanjenja rizika od katastrofa, različitim zakonskim i podzakonskim propisima; opisivanje konkretnih odredbi različitih međunarodnih konvencija, prioriteta hjogo okvira za delovanje, osnovnih uredbi iz oblasti smanjenja rizika od katastrofa; prepoznavanje prioriteta različitih međunarodnih konvencija, osnovnih principa različitih usvojenih okvira i osnovnih pravilnika iz oblasti smanjenja rizika od katastrofa. Praktikum je koncipiran u predočenim tematskim celinama sa cilјem da se kroz aktivno učešće studenata u procesu nastave savlada gradivo na jednostavan i efikasan način. Svakako, uslovi za polaganje ispita su ispravno popunjene vežbe iz praktikuma i aktivno učestvovanje u davanju odgovora na pitanja predviđena u delu ,,pitanja za diskusiju”. Nastavnik svojim potpisom u praktikumu potvrđuje da su popunjene sve vežbe iz praktikuma. Uslov za učestvovanje i realizaciju teorijskih i praktičnih vežbi jeste posedovanje praktikuma, sveske za beleške kao i predviđene literature.
Referenca – Cvetković, V. (2021). Bezbednosni rizici i katastrofe. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

 

UPRAVLJANJE RIZICIMA I SISTEMI ZAŠTITE I SPASAVANJA OD KATASTROFA

Autor: Vladimir M. Cvetković
Praktikum ,,Upravljanje rizicima i sistemi zaštite i spasavanja od katastrofa“ je namenjen studentima osnovnih i master akademskih studija Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu, Kriminalističko-policijskog univerziteta i drugih fakulteta radi njihovog uvođenja u nastavno-naučnu disciplinu iz oblasti studija katastrofa. Praktikum je napisan na osnovu višegodišnjeg iskustva koje autor ima u radu sa studentima spomenutih fakulteta. Namenjen je realizaciji teorijskih i praktičnih vežbi studenata sa ciljem olakšavanja procesa učenja gradiva iz oblasti upravljanja rizicima i sistema zaštite i spasavanja od katastrofa. Polazeći od multidisciplinarnosti predmeta proučavanja, praktikum se sastoji od brojnih teorijskih vežbi koje usmeravaju studente na najbitnije segmente gradiva motivišući ih da se uključe u realizaciju časova na predviđenim vežbama. Praktikum obuhvata sledeće nastavne teme: I – Katastrofe i opasnosti: teorije, koncepti i metode; II – Ugroženost, otpornost i metode istraživanja katastrofa; III – Rizik od katastrofa: metodologija procene i planovi zaštite i spasavanja; IV – Nacionalni i međunarodni pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa; V – Pripremljenost i ublažavanje rizika od katastrofa; VI – Sistem zaštite i spasavanja od katastrofa: odgovor i oporavak; VII – Informacioni sistemi podrške upravljanja rizicima od katastrofa i međunarodna saradnja. Svaki deo se sastoji od nekoliko vežbi u okviru kojih je studentima na samom početku dato uvodno razmatranje, zatim zadaci za vežbe, pitanja za diskusiju i preporučena literatura. Prilikom pisanja praktikuma obuhvaćena je najnovija literatura iz oblasti studija katastrofa. Autor iskazuje posebnu zahvalnost recenzentima prof. dr Vladimiru Jakovljeviću, prof. dr Slavoljubu Dragićeviću i prof. dr Draganu Mlađanu koji su svojim stručnim sugestijama u velikoj meri unapredili praktikum. Posebnu zahvalnost autor duguje uredniku prof. dr Bobanu Milojkoviću za višegodišnju podršku i usmeravanje ka unapređivanju nastavno-naučne discipline iz oblasti studija katastrofa. U prvom delu praktikuma koji se odnosi na ,,Katastrofe i opasnosti: teorije, koncepte i metode” studenti se upoznaju sa teorijskim sadržajima iz sledećih oblasti: pojmovno određenje i klasifikacija katastrofa; prirodne i tehnološke katastrofe; i upravlјanje u uslovima katastrofa. Realizacijom vežbi iz spomenutih sadržaja stiču se osnovna znanja u pogledu razumevanja: fenomenologije prirodnih i tehnoloških katastrofa, teorijskih pristupa proučavanja katastrofa i relevantnih paradigmi, evolucije teorijskog definisanja katastrofa i drugih povezanih koncepata, integrisanog upravlјanja u uslovima katastrofa itd. Nadovezujući se na teorijske elaboracije fenomenoloških dimenzija katastrofa i opasnosti, drugi deo praktikuma se odnosi na ,,Ugroženost, otpornost i metode istraživanja katastrofa”. U okviru tog dela, studenti stiču neophodna znanja u vezi koncepta ugroženosti (ranjivosti) i koncepta otpornosti od katastrofa; i metoda istraživanja katastrofa. Navedene tematske oblasti su usmerene ka opisivanju: višedimenzionalne prirode ugroženosti lјudi, lokalne zajednice i kritične infrastrukture; primene koncepta otpornosti u cilјu unapređenja bezbednosti lјudi i njihove imovine; evolucije studija katastrofa, kao i unapređivanju metoda istraživanja katastrofa u okvirima kvantitativne i kvalitativne istraživačke tradicije. Polazeći od značaja proaktivnog delovanja lјudi u cilјu ublažavanja budućih posledica katastrofa, treći deo se odnosi na ,,Rizik od katastrofa: metodologija procene i planovi zaštite i spasavanja” i obuhvata vežbe koje se odnose na: pojam i percepciju rizika od katastrofa; upravlјanje rizicima od katastrofa i metodologiju procene rizika i planove zaštite i spasavanja od katastrofa. Spomenuti nastavni sadržaji omogućavaju studentima da razumeju teorijsko određenje i karakteristike rizika; sagledaju faze upravlјanja rizicima, kao i metodologiju procene rizika i načine izrade planova zaštite i spasavanja od katastrofa. U velikom broju zakonskih i podzakonskih propisa reguliše se oblast smanjenja rizika od katastrofa. Nјihovo poznavanje je preduslov za uspešno upravlјanje rizicima od katastrofa. U četvrtom delu praktikuma ,,Nacionalni i međunarodni pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa” studenti stiču znanja iz tematskih celina koje se odnose na međunarodni i nacionalni pravni okvir smanjenja rizika od katastrofa ali i na podzakonske akte kojima se bliže uređuje propisana problematika. U okviru teorijskih vežbi koje se odnose na pravni okvir i katastrofe studenti stiču znanja u pogledu odredbi najznačajnijih međunarodnih i nacionalnih propisa koji regulišu preventivnu i represivnu delatnost sistema zaštite i spasavanja. U petom delu koji se odnosi na ,,Pripremlјenost i ublažavanje rizika od katastrofa”, kao i u šestom ,,Sistem zaštite i spasavanja od katastrofa: odgovor i oporavak” studenti stiču neophodna znanja iz tematskih celina koje se odnose na: pripremlјenost za prirodne i tehnološke katastrofe; ublažavanje prirodnih i tehnoloških katastrofa; sistem zaštite i spasavanja od prirodnih i tehnoloških katastrofa, kao i oporavak od posledica prirodnih i tehnoloških katastrofa. Nakon realizacije spomenutih teorijskih vežbi studenti unapređuju neophodna znanja u pogledu složene prirode aktivnosti pripreme različitih subjekata i snaga zaštite i spasavanja, kao mera i radnji koje se preduzimaju za vreme ili nakon katastrofa u cilјu zaštite i spasavanja života i zdravlјa lјudi. U poslednjem delu praktikuma ,,Informacioni sistemi podrške upravlјanja u uslovima katastrofa i međunarodna saradnja” razmatraju se baze podataka o rizicima od katastrofa, geografski informacioni sistemi i smanjenje rizika od katastrofa; kao i međunarodna saradnja u cilјu pružanja neophodne humanitarne pomoći. Studenti stiču znanje u pogledu različitih informacionih tehnologija i baza podataka koje se koriste u procesu planiranja i reagovanja u uslovima katastrofa. S obzirom na poslove koje će studenti obavlјati nakon završenih spomenutih fakulteta, praktikum je koncipiran u predočenim tematskim celinama sa cilјem da se kroz aktivno učešće studenata u procesu nastave savlada gradivo na jednostavan i efikasan način. Svakako, uslovi za polaganje ispita su ispravno popunjene vežbe iz praktikuma i aktivno učestvovanje u davanju odgovora na pitanja predviđena u delu ,,pitanja za diskusiju”. Nastavnik svojim potpisom u praktikumu potvrđuje da su popunjene sve vežbe iz praktikuma. Uslov za učestvovanje i realizaciju teorijskih i praktičnih vežbi jeste posedovanje praktikuma, sveske za beleške kao i predviđene literature. Prisustvo predavanjima i vežbama je obavezno, a moguće je nadoknaditi opravdane izostanke. Referenca – Cvetković, V. (2019). Upravljanje rizicima i sistemi zaštite i spasavanja od katastrofa. Beograd: Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama.

 

Taktika zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama: iskustva sa terena i pouke

 

Urednik: Vladimir M. Cvetković
Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama (NSDR-URVS) i Međunarodni institut za istraživanje katastrofa iz Beograda u saradnji sa većim brojem relevantnih i društveno odgovornih subjekata i snaga zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, organizovao je Prvi trodnevni nacionalni seminar za mlade i studente svih državnih i privatnih Univerziteta i Fakulteta sa područja Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Tema seminara je bila ,,Taktika zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama: iskustva sa terena i pouke” i održan je u Beogradu u Velikoj dvorani Zadužbine Kolarac, u vremenskom periodu od 16. do 18. aprila 2021. godine uz poštovanje svih preventivnih epidemioloških mera. Prvi dan seminara je započet dočekivanjem predavača, učesnika i gostiju i njihovom registracijom. Nakon toga, program je započet himnom Republike Srbije ,,Bože pravde” koju je izvela Nikolina Milenković, kao i himnom Univerziteta u Beogradu.
Poštovani čitaoci, nakon uspešno realizovanog prvog nacionalnog seminara iz oblasti vanrednih situacija u organizaciji Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama i Međunarodnog instituta za istraživanje katastrofa, pred vama se nalazi tematski zbornik radova pod naslovom Taktika zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama: iskustva sa terena i pouke. Zbornk je nastao kao rezultat samostalno istraživačkih aktivnosti studenata i njime je obuhvaćeno trinaest relevantnih naučnih radova u kojima se na vrlo vešt i interesantan način elaboriraju različite fenomenološke i etiološke dimenzije taktike zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama. Radove je recenziralo sedam recenzenata, dok je naučni i programski odbor seminara činilo više od deset profesora sa različitih Univerziteta i Fakulteta. Tematske jedinice zbornika su bile vrlo različite imajući u vidu dosadašnji trend razvoja studija katastrofa: a) Fenomenologija katastrofa i opasnosti – litosferske katastrofe; hidrosferske katastrofe; atmosferske katastrofe; biosferske katastrofe; katastrofe izazvane tehničko-tehnološkim opasnostima (nuklearne, radiološke, transportne, požari itd; ktastrofe izazvane upotrebom oružja za masovno uništavanje (hemijski, biološki, nuklearni i radiološki terorizam); b) Taktika zaštite i spasavanja u prirodnim katastrofama – taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u litosferskim katastrofama (zemljotres, klizišta i odroni, vulkanske erupcije); taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u hidrosferskim katastrofama (poplave i bujice, lavine); taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u atmosferskim katastrofama (olujno gradonosne pojave, suše, ekstremno niske i visoke temperature); taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u biosferskim katastrofama (epidemije, epizootije i epifitonoze, šumski požari); c) Taktika zaštite i spasavanja u antropogenim katastrofama – taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u nuklearnim i radiološkim katastrofama; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u industrijskim katastrofama; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u transportnim i infrastrukturnim katastrofama; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u katastrofama izazvanim opasnim materijama; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u katastrofama izazvanim ratnim razaranjima; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u katastrofama izazvanim požarima; taktika zaštite i spasavanja ljudi i imovine u katastrofama izazvanim upotrebom oružja za masovno uništavanje (hemijski, biološki, nuklearni i radiološki terorizam). Zbornik radova je namenjen svima onima koji imaju želju za dodatnim usavršavanjem u oblasti studija katastrofa kako bi unapredili svoju akademsku ili praktičnu delatnost. Imajuću u vidu nedostatak stručne literature u oblasti taktikte zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama, naučni i društveni značaj zbornika je nesumnjivo veliki. Polazeći od činjenice da se ovim zbornikom ne zadovoljavaju potrebe i mogućnosti realizacije istraživanja u ovoj oblasti, planom naučno-istraživačkih aktivnosti Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama, predviđeno je objavljivanje po dva tematska zbornika u svakoj od narednih godina. U ime autora, izražavam zahvalnost onima koji su najviše doprineli objavljivanju zbornika radova kao što su Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama i Međunarodni institut za istraživanje katastrofa u ulozi izdavača, kao i recenzentima koji su vrlo strpljivo i detaljno proučili i unapredili sve naučne radove. Dear readers, after the successful first national seminar in the field of emergency situations organized by the Scientific and Professional Society for Disaster Risk Management and the International Institute for Disaster Research, you have a thematic collection of papers entitled Tactics of protection and rescue in emergencies: experiences from the field and lessons. The collection was created as a result of students’ independent research activities and includes thirteen relevant scientific papers in which various phenomenological and etiological dimensions of protection and rescue tactics in emergency situations are elaborated in a very skilful and interesting way. The papers were reviewed by seven reviewers, while the scientific and program board of the seminar consisted of more than ten professors from different universities and faculties. The thematic units of the collection were very different, having in mind the current trend of development of catastrophe studies: a) Phenomenology of catastrophes and dangers – lithospheric catastrophes; hydrosphere catastrophes; atmospheric catastrophes; biosphere disasters; disasters caused by technical and technological dangers (nuclear, radiological, transport, fires, etc .; catastrophes caused by the use of weapons of mass destruction (chemical, biological, nuclear and radiological terrorism); b) Tactics of protection and rescue in natural disasters – tactics of protection and rescue of people and assets in lithospheric catastrophes (earthquakes, landslides and landslides, volcanic eruptions); tactics of protection and rescue of people and property in hydrosphere catastrophes (floods and torrents, avalanches); tactics of protection and rescue of people and property in atmospheric catastrophes (stormy hailstorms, droughts, extremely low and high temperatures); tactics of protection and rescue of people and property in biosphere catastrophes (epidemics, epizootics and epiphytonoses, forest fires); c) Protection and rescue tactics in anthropogenic disasters – protection and rescue tactics of people and property in nuclear and radiological disasters; tactics of protection and rescue of people and property in industrial disasters; tactics of protection and rescue of people and property in transport and infrastructural disasters; tactics of protection and rescue of people and property in disasters caused by dangerous substances; tactics of protection and rescue of people and property in disasters caused by war destruction; tactics of protection and rescue of people and property in disasters caused by fires; tactics of protection and rescue of people and property in disasters caused by the use of weapons of mass destruction (chemical, biological, nuclear and radiological terrorism). The collection of papers is intended for all those who have a desire for additional training in the field of disaster studies to improve their academic or practical activities. Having in mind the lack of professional literature in the field of protection and rescue tactics in emergency situations, the scientific and social significance of the collection is undoubtedly great. Starting from the fact that this collection does not meet the needs and possibilities of research in this area, the plan of scientific research activities of the Scientific and Professional Society for Emergency Risk Management envisages the publication of two thematic collections in each of the following years. On behalf of the authors, I would like to thank those who contributed the most to the publication of the collection of papers such as the Scientific and Professional Society for Disaster Risk Management and the International Institute for Disaster Research as publishers, as well as reviewers who studied and improved all scientific papers.