Intervju prof. dr Vladimira M. Cvetkovića za Dnevnik 2 RTS-a na temu: Međusobne optužbe Rusije i Ukrajine o upotrebi hemijskog oružja – mnogo reči, malo dokaza

  • Post category:Vesti
Međusobne optužbe Rusije i Ukrajine o upotrebi hemijskog oružja – mnogo reči, malo dokaza
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija istražuju izveštaje da su Rusi u Marijupolјu koristili hemijsko oružje. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poziva Zapad da uvede strože sankcije Rusiji kako bi je sprečio da koristi takvo oružje. Ambasada Rusije u Vašingtonu saopštava da su izjave Stejt departmenta provokacija i da nisu potkreplјene dokazima. Optužbe o korišćenju hemijskog oružja u Marijupolјu poslednje su u nizu od izbijanja rata. Od prvih dana Ukrajina i zapad tvrde da se Rusija za to priprema. Razlika između hemijskog i biološkog oružja Pod hemijsim oružjem podrazumevaju se hemijske, toksične supstance i njihovi hemijski agensi, municije kao i sredstva posebno konstruisana za upotrebu tih hemijskih-toksičnih jedinjenja. Što se tiče biološkog oružja, pod njim se podrazumevaju mikrobiološki i drugi biološki agensi ili toksini koji su namenjeni za uništavanje neprijatelјske žive sile kao i oružja i oprema koja je namenjena za upotrebu tih bioloških toksina. „Hemijsko oružje je prvi put upotreblјeno u toku Prvog svetskog rata 1915. godine kada je Nemačka pustila preko 150 tona hlora na francuske vojnike. Oni su iskoristili odgovarajući momenat kada je vetar promenio svoj smer ka francuskoj vojsci, tada su oslobodili gas iz 6.000 boca“, podseća Vladimir M. Cvetković.
Moskva, sa druge strane, to negira i upućuje kontraoptužbe – Ukrajina, uz podršku SAD, godinama u laboratorijima radi na kreiranju biološkog oružja usmerenog samo protiv Rusa. I jedno i drugo, tvrde upućeni, teško je dokazati. Prof. dr Vladimir M. Cvetković sa Fakultet bezbednosti objašnjava da je upotreba hemijskog oružja prostorno ograničenog dejstva. „Vrlo je mala verovatnoća da će doći do upotrebe hemijskog oružja imajući u vidu sveukupnu analizu celokupne bezbednosne situacije na području Ukrajine kao i strateška, taktička i operativna usmerenja Ruske Federacije. Takođe, karakteristika koja ne pogoduje upotrebi hemijskog oružja odnosi se na nemogućnost tačne procene štetnih dejstava upotrebe hemijskog oružja u oružanim sukobima“, ukazuje Cvetković.

Tri države nisu potpisale Konvenciju o zabrani hemijskog oružja
Hemijsko i biološko oružje svrstavaju se u oružja za masovno uništavanje. Nјihov razvoj, skladištenje i upotreba zabranjeni su ženevskim konvencijama. Konvenciju o zabrani hemijskog oružja, kao i njegovom uništavanju, potpisale su 193 zemlјe od trenutka donošenja ove konvencije 1997. godine. Tri države je nisu potpisale – Egipat, Severna Koreja i Južni Sudan. „Rusija je tada uništila 50.000 tona svojih prijavlјenih zaliha, a Organizacija za zabranu hemijskog oružja je zapravo prisustvovala uništavanju preko 97 odsto prijavlјenih zaliha.
Sjedinjene Američke Države su, primera radi, uništile preko 90 procenata hemijskog oružja. Ipak, svaka država prema toj konvenciji ima obavezu da uništi zalihe, ali ima i pravo da poseduje do jedne tone hemijskih toksičnih supstanci radi sprovođenja određenih istraživanja, radi kreiranja zaštitne opreme ili drugih naučnih istraživanja“, objašnjava profesor Fakulteta bezbednosti. Javna je tajna, ocenjuju stručnjaci, da se mnoge države sveta bave njegovim ispitivanjem. Tako nešto, međutim, teško je dokazati i u miru. U ratu, zatrpanom dezinformacijama, još teže.
Izvor: RTS – https://www.rts.rs/page/stories/ci/story/3395/rat-u-ukrajini/4775480/rusija-ukrajina-hemijsko-oruzje-rat.html