Druga osnovna bezbednosna obuka iz oblasti zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama – Ovčar banja

  • Post category:Vesti
  • Post comments:0 Comments

Naučno-stručno društvo za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama (NSDR-URVS) je održalo drugu po redu Osnovnu bezbednosnu obuku iz oblasti upravljanja rizicima i zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama. Obuku su realizovali pripadnici Jedinice civilne zaštite opšte namene NSDR-URVS, pod vođstvom docenta dr. Vladimira M. Cvetkovića, predsednika NSDR-URVS, i drugih ekperata iz oblasti zaštite i spasavanja u periodu od 29. novembra do 01. decembra 2019. godine u Ovčar banji. Ovog puta, oko 30 studenata i studentkinja različitih Fakulteta je imalo priliku da pohađa osnovnu obuku iz alpinizma, topografije i prve pomoći, ali i da steknu osnovne veštine zaštite lične bezbednosti zasnovane na policijskoj taktici.

Naime, zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama neretko podrazumeva kretanje i prelazak nepristupačnih terena. Strah od visine (akrofobija) je jedna od najčešćih fobija, te da bi budući spasioci bili sposobni da pruže neophodnu pomoć, moraju prvo proveriti i/ili savladati svoj strah. Stoga je obuka iz alpinizma podrazumevala penjanje po steni i spuštanje niz uže sa železničkog mosta na pruzi između Čačka i Požege (oko 30 minuta), kako bi polaznici i polaznice obuke stekli potrebna znanja i veštine da na bezbedan način pristupe akciji spasavanja povređenih lica. Uspon na vrh planine Kablar (885 mnv) je, takođe, predstavljao priliku da se savlada nepristupačan teren, ali i da se primene stečena znanja iz topografije. Uspeh akcije spasavanja u većini slučajeva zavisi od sposobnosti spasioca da se kreću, deluju i pretražuju nepoznate terene koristeći se topografskim kartama, te je obuka obuhvatila i ovaj aspekt zaštite i spasavanja.

Hitna pomoć i drugi timovi zdravstvene zaštite nisu uvek u mogućnosti da stignu na mesto događaja i pruže neophodnu pomoć ugroženim i povređenim licima, te je pružanje prve pomoći u vanrednim situacijama još jedna u nizu znanja i veština kojim pripadnici jedinice civilne zaštite, ali i građani, treba da ovladaju. Upravo zbog toga, obuka je obuhvatila znanja i veštine od značaja za: bezbedno izvlačenje lica iz ruševina, vode i sl., reanimaciju, previjanje rana, zaustavljanje krvarenja, imobilazaciju preloma i obezbeđivanje optimalnog transporta.

Međutim, u akcijama spasavanja može biti ugrožena i lična bezbednost spasioca, te je obuka obuhvatila i kratki kurs samoodbrane i načine onesposobljavanja napadača. Tokom obuke je posvećena i posebna pažnja kondicionom treningu i treningu snage, jer jedino fizički spremni spasioci mogu da, bez ugrožavanja lične bezbednosti i života i zdravlja, pruže potrebnu pomoć ugroženim licima. Neizostavan deo obuka ovog tipa je timski rad, razvijanje zajedništva i visokog stepena saradnje među spasiocima, što se može izdvojiti kao posebno značajan element uspeha akcija zaštite i spasavanja, ali i izvor zadovoljstva kod samih polaznika.

Elementarne nepogode (npr. zemljotresi, poplave, odroni i klizišta zemljišta, i sl.) su oduvek sastavni deo života čoveka na planeti Zemlji, međutim, poslednjih decenija smo svedoci njihovog sve češćeg pojavljivanja. Realnost savremenog čoveka čine i različite tehničko-tehnološke nesreće, poput udesa u različitim fazama proizvodnje i transporta opasnih i drugih materija, udesa u drumskom, rečnom, železničkom i vazdušnom saobraćaju, havarija u različitim postrojenjima, zagađenja zemljišta, vode i vazduha, ali posledica ratnog razaranja i terorizma. Dosadašnje iskustvo, kod nas i u svetu, ističe značaj spremnosti građana da zaštite sebe i pomognu spasavanje svojih bližnjih, prvenstveno zbog činjenice da se upravo oni prvi mogu naći na mestu ovakvog događaja, dok je za dolazak spasilačkih i interventnih jedinica neophodno, pre svega, uputiti poziv, a zatim i vreme da stignu do mesta događaja.

Stoga vas pozivamo da svojoj bezbednosti pristupite odgovorno i steknete znanja i veštine koje mogu zaštiti i spasiti vas i vaše bližnje u vanrednim situacijama. O našim budućim obukama se možete informisati putem sajta i naših profila na društvenim mrežama (Facebook i Instagram). Možete postati naš član slanjem imejla na upravljanje.rizicima.vs@gmail.com.

Ова слика има празан alt атрибут; име њене датотеке је IMG-1503-1-1024x768.jpg

Vladimir Cvetkovic

Prof. dr Vladimir M. Cvetković je zaposlen na Univerziteta u Beogradu, Fakultetu bezbednosti i realizuje nastavu na predmetima: Upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama, Zaštita od prirodnih i antropogenih katastrofa, Bezbednosni rizici i katastrofe, Metodologija procene rizika od katastrofa, Rukovodjenje u vanrednim situacijama, Smanjenje rizika od katastrofa. Više od 15 godina se bavi istraživanjem u oblasti studija katastrofa. Objavio je preko 250 naučnih radova i 20 knjiga iz oblasti studija katastrofa. Predsednik je i osnivač Naučnog stručnog društva za upravlјanje rizicima u vanrednim situacijama, Međunarodnog instituta za istraživanje katastrofa i glavni urednik Međunarodnog časopisa za upravlјanje rizicima od katastrofa (International Institute for Disaster Research). Dobitnik je brojnih nagrada od čega je najznačajnija nagrada za najboljeg mladog naučnika Srbije ,,Danubius Young Scientist Award 2017“ koja se dodeljuje od strane Austrijskog ministarstva za nauku, istraživanje i ekonomiju (BMWFW) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM) za izuzetna dostignuća u nauci. Više o njegovoj biografiji možete pogledati na sledećoj adresi - https://vladimircvetkovic.upravljanje-rizicima.edu.rs/.

Оставите одговор