JAČANJE SISTEMA INTEGRISANOG UPRAVLJANJA RIZICIMA OD KATASTROFA U SRBIJI

Apstrakt: Teritorija Srbije je osetljiva na različite vrste prirodnih opasnosti i rizik nije podjednak na celoj teritoriji; on varira u zavisnosti od vrste opasnosti i očekivanog potencijala štete. Seizmičke opasnosti, klizišta, odroni, poplave, bujične poplave, prekomerna erozija, suše i šumski požari su neke od značajnih prirodnih opasnosti na teritoriji Srbije; ovi prirodni procesi mogu direktno i indirektno da ugroze životnu sredinu, stanovništvo i materijalna dobra. Trenutno stanje zaštite od prirodnih katastrofa na teritoriji Srbije karakteriše nepotpunost i nedostupnost informacija o rizicima od mogućih prirodnih katastrofa, kao i o posledicama koje mogu da izazovu, uz nedovoljno „učešće javnosti“. Ističe se nedovoljni kapacitet lokalnih vlasti, profesionalnih službi i konsultanata za savremeni pristup upravljanju rizikom od katastrofe. Trenutnu situaciju karakteriše i nepostojanje jedinstvene baze podataka o prostornom rasporedu određenih prirodnih katastrofa, tj. određivanje potencijalno kritičnih zona (poplave, katazeri klizišta, bujice itd.). Stanje ukupnog sistema zaštite od prirodnih katastrofa na teritoriji Srbije nije zadovoljavajuće, posebno u odnosu na prostorne aspekte upravljanja rizikom. Uprkos stalnom porastu broja, učestalosti i intenziteta prirodnih katastrofa, Republika Srbija nije sprovela sveobuhvatnu naučnu studiju koja bi identifikovala slabosti i mogućnosti za unapređenje sistema upravljanja rizikom od katastrofa. S tim u vezi, glavni cilj projekta je „Jačanje integrisanog sistema upravljanja rizikom od katastrofa u Srbiji – DISARIMES“. Rezultati projekta omogućiće jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofa kroz istraživanje, razvoj i primenu inovativnih rešenja u fazama pripreme (edukacija i obučavanje lokalnog stanovništva itd.), ublažavanja, reagovanja, sanacije i nakon katastrofe. Naučni značaj planiranog istraživanja ogleda se u stvaranju mogućnosti za unapređenje teorijskog i empirijskog znanja u naučnoj oblasti upravljanja rizikom od katastrofa, ali i njihovoj primeni u praksi, imajući u vidu da je to relativno mlada naučna disciplina u Srbiji. Rezultati projektnog istraživanja olakšaće donosiocima odluka u Srbiji razumevanje nedostataka sistema, ali i pružiće inovativne mogućnosti za poboljšanje njihovog funkcionisanja u uslovima sve češćih i ozbiljnijih katastrofa. Osnivanjem naučnog i stručnog društva u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa stvoriće se održivi i neophodni uslovi za prenos i unapređenje znanja i iskustava od značaja za podizanje nivoa operativnosti sistema zaštite i spasavanja Republike Srbije u slučaju katastrofe. Ključni doprinos nalaza istraživanja biće stvaranje održive baze znanja koja će biti podržana relevantnom količinom informacija u vezi sa inovativnim sposobnostima i rešenjima koja su utvrđena kao potrebna za podizanje socijalne otpornosti na mnogo viši nivo. Pored toga, u sklopu projekta biće realizovane edukacije lokalnog stanovništva u različitim lokalnim zajednicama. Da bi postigao postavljene ciljeve, DISARIMES omogućava da se kroz veliki broj SWOT analiza i drugih multimetodnih studija jasno identifikuju i sistematizuju objektivni nedostaci i barijere sa kojima se sistem upravljanja rizikom od katastrofa u Srbiji suočavao u svim njegovim fazama pre, tokom i nakon katastrofa, da se na osnovu toga identifikuju i primene odgovarajuća rešenja. Ciljevi projekta su: procena i identifikacija snaga (prednosti), slabosti (nedostataka), mogućnosti (inovacioni potencijal) i pretnji za sistem upravljanja rizikom od katastrofe u Srbiji; razviti i ažurirati RDI (istraživanje, razvoj, inovacije) mapu puta – baze podataka sa inovativnim rešenjima i drugim relevantnim informacijama za poboljšanje sistema upravljanja rizikom od katastrofe; u potpunosti razviti naučno-profesionalnu mrežu DISARIMES koja uključuje širok spektar naučnika iz oblasti upravljanja rizikom od katastrofa i profesija i organizacija civilne zaštite; priprema terena za inovacije u politici upravljanja rizikom od katastrofa; edukovati i obučiti lokalno stanovništvo za pravilno reagovanje u vanrednim situacijama.
Opis projekta
1. Izvrsnost1.1. CiljeviPovećanje rizika od katastrofa, praćeno sve većom ranjivošću ljudi i njihove imovine, direktno nameće potrebu odgovornog društva u Srbiji da poboljša stepen svoje otpornosti. Pritom, potrebno je ozbiljno preispitivanje potreba i mogućnosti za poboljšanje postojećeg sistema upravljanja rizikom od katastrofa. Teritorija Srbije je osetljiva na razne vrste katastrofa i rizik nije podjednak na celoj teritoriji; on varira u zavisnosti od vrste opasnosti i očekivanog potencijala štete. Seizmičke opasnosti, klizišta, odroni, poplave, bujične poplave, prekomerna erozija, suše i šumski požari su neke od značajnih prirodnih opasnosti na teritoriji Srbije; ovi prirodni procesi mogu direktno i indirektno da ugroze životnu sredinu, stanovništvo i materijalna dobra. Trenutno stanje zaštite od prirodnih katastrofa na teritoriji Srbije karakteriše nepotpunost i nedostupnost informacija o rizicima od mogućih prirodnih katastrofa, kao i o posledicama koje mogu da izazovu, uz nedovoljno „učešće javnosti“. Ističe se nedovoljni kapacitet lokalnih vlasti, profesionalnih službi i konsultanata za savremeni pristup upravljanju rizikom od katastrofe. Trenutnu situaciju karakteriše i nepostojanje jedinstvene baze podataka o prostornom rasporedu određenih prirodnih katastrofa, tj. Određivanje potencijalno kritičnih zona (poplave, registri klizišta, bujice itd.). Stanje ukupnog sistema zaštite od prirodnih katastrofa na teritoriji Srbije nije zadovoljavajuće, posebno u odnosu na prostorne aspekte upravljanja rizikom. Uprkos stalnom porastu broja, učestalosti i intenziteta katastrofa, Republika Srbija nije sprovela sveobuhvatnu naučnu studiju koja bi identifikovala slabosti i mogućnosti za unapređenje sistema upravljanja rizikom od katastrofa. Mane i ograničenja formalno-pravne regulative u oblasti upravljanja rizikom od katastrofa, kao i neefikasna i neblagovremena primena i realizacija zakonskih rešenja alarmantno sugerišu neophodnost realizacije ozbiljnijih naučno-istraživačkih projekata u cilju osmišljavanja konkretnih i primenjenih predloga za promenu važećih zakonskih propisa. Pored toga, postoji sve veća potreba za transformisanjem funkcionisanja sistema iz reaktivnog u proaktivni pristup koji više naglašava i primenjuje mere i aktivnosti za smanjenje rizika od katastrofe. Pored toga, evidentan je nedostatak preventivnih mera za ublažavanje posledica katastrofa, ali i nedovoljno razvijena svest građana o njihovom značaju. Praksa pokazuje da postoji nemogućnost prevazilaženja postojećih prepreka koje sprečavaju subjekte i snage sistema upravljanja rizikom od katastrofe da osmisle, razviju i primene mere za smanjenje rizika od katastrofe.
Na osnovu gore pomenutog, glavni cilj projekta DISARIMES je da podrži izgradnju efikasnog, poboljšanog i održivog sistema upravljanja rizikom od katastrofa u Srbiji koji će se zasnivati na inovativnim merama i aktivnostima (obrazovne, ekonomske, socijalne, normativne, zdravstvene, kulturne, tehnološke, političke, institucionalne, itd.) čiji je cilj poboljšanje otpornosti zajednice da efikasno, brzo i sistematski odgovori i oporavi se od posledica različitih prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih čovekom. Omogućiće jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofa kroz istraživanje, razvoj i primenu inovativnih rešenja u fazama pripreme, ublažavanja, reagovanja, sanacije i nakon katastrofe. Rezultati projektnog istraživanja olakšaće donosiocima odluka u Srbiji razumevanje nedostataka sistema, ali i pružiće inovativne mogućnosti za poboljšanje njihovog funkcionisanja u uslovima sve češćih i ozbiljnijih katastrofa. Osnivanjem naučnog i stručnog društva u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa stvoriće se održivi i neophodni uslovi za prenos i unapređenje znanja iiskustava od značaja za podizanje nivoa operativnosti sistema zaštite i spasavanja RS u slučaju katastrofe. Ključni doprinos nalaza istraživanja biće stvaranje održive baze znanja koja će biti podržana relevantnom količinom informacija u vezi sa inovativnim sposobnostima i rešenjima koja su utvrđena kao potrebna za podizanje socijalne otpornosti na mnogo viši nivo. Da bi postigao postavljene ciljeve, DISARIMES omogućava da kroz veliki broj SWOT analiza i druga multimetodna istraživanja (kvantitativna i kvalitativna) jasno identifikuju i sistematizuju objektivne nedostatke i barijere na koje nailazi sistem upravljanja rizikom od katastrofe u Srbiji u u svim fazama pre, tokom i nakon katastrofa, da bi se na osnovu toga utvrdila i primenila odgovarajuća rešenja (slika 1).

Slika 1. Konceptualni model projekta istraživanja.S tim u vezi, specifični ciljevi su: a) Definisati prirodne uslove kao osnovne faktore za pojavu geo-hazarda sa pojedinačnom analizom opasnosti i multi-hazardnih, prostornih baza podataka koja sadrži sastavljene tematske karte i sve rezultujuće mape pojedinačnih i višestrukih opasnosti, mape osetljivih zona u različitim zaštićenim područjima, monitoring mape podataka i promena za projektni period i kvantifikacija praćenih parametara prirodnih uslova i razvoj potencijalnih modela. Obuhvatiće upotrebu prikupljenih podataka za složenu analizu prirodnih uslova kao osnovnih faktora za pojavu geo-hazarda; sastavljanje i obrada postojeće dokumentacije i podataka u analognom i digitalnom obliku; terenski rad (preliminarno mapiranje različitih prirodnih uslova); mapiranje osetljivosti na pojedinačne opasnosti; identifikovanje zaštićenih prirodnih resursa, ugroženih staništa/biotopa/vrsta, kulturnog i istorijskog nasleđa; procena ranjivosti (mapiranje) identifikovanih zaštićenih područja; kreiranje individualnih i karata više opasnosti; definisanje i ocrtavanje najugroženijih zona preklapanjem identifikovanih zaštićenih područja i mape više opasnosti; detaljna procena ranjivosti kroz različite scenarije; preraspodela nivoa ugroženosti na osnovu gore pomenute detaljne procene ranjivosti, što podrazumeva da najugroženije zone zahtevaju intenziviranje primene mere, kako bi se vrednosti zaštitile u navedenim oblastima; analiza postojeće planske dokumentacije sa aspekta opasnosti od geohazarda.
b) Razvijena i redovno ažurirana Mapa puta za istraživanje, razvoj i inovacije (= RDI Roadmap), tj. baza podataka sa inovativnim rešenjima i drugim relevantnim informacijama za poboljšanje sistema upravljanja rizikom od katastrofe prema rezultatima multimetodnih istraživanja. Omogućiće svim subjektima (državnim organima, organima jedinice lokalnih samouprava, privrednim društvima i subjektima, građanima) i snagama (policiji, vatrogasno- spasilačkim jedinicima, službi hitne medicinske pomoći, štabovima za vanredne situacije, pravnim licima) smanjenja rizika od katastrofe (od građana do državnih organa) da lakše identifikuju odgovarajuće inovativne sposobnosti i rešenja neophodna za podizanje nivoa efikasnosti upravljanja rizikom od katastrofe. Takođe, redovno će se ažurirati sa novim rezultatima podataka i analizama multimetodskih (kvantitativnih i kvalitativnih) istraživanja i SWOT analizom koja će obuhvatiti procenu i identifikovanje snaga (prednosti), slabosti (nedostataka), mogućnosti (inovacioni potencijal) i pretnji za sistem upravljanja rizikom od katastrofe u Srbiji. Mapa puta ima za cilj oblikovanje budućih politika istraživanja i inovacija u oblasti upravljanja rizikom od katastrofa u Srbiji. Biće sprovedeni identifikovanje, procena i davanje prioriteta potencijalnim istraživanjima i socijalnim inovacijama u polju upravljanja rizikom od katastrofa, kao i mapiranje važnih zahteva i praznina u vezi sa RDI-jem.
c) Osnovati dinamičnu naučno-praktičnu zajednicu koju čine naučnici, praktičari i zainteresovani građani na polju smanjenja rizika od katastrofa, što će kao platforma omogućiti prenos znanja i iskustva, profesionalnije utvrđivanje nedostataka i prepreka, kao i inovativne mogućnosti za poboljšanje samog sistema upravljanja rizikom od katastrofe. Pored toga, u svom održivom razvoju, i nakon završetka projekta, pružiće solidnu osnovu za njegovu institucionalizaciju kako bi pružio stručnu i savetodavnu podršku donosiocima odluka u sve komplikovanijem okruženju za donošenje odluka. Takođe će omogućiti pretpostavke za prenos znanja i iskustva u oblasti upravljanja rizikom od katastrofe između razvijenih zemalja i sistema upravljanja rizikom u Srbiji.
d) Ostvarene pretpostavke za primenu inovacija za izgradnju efikasnog, poboljšanog i održivog sistema sistema zaštite i spasavanja, kao i spremnost građana, lokalnih zajednica i institucija da efikasno odgovore u uslovima katastrofe, kao i za stvaranje sveobuhvatnih pretpostavki na kojima mogu da osmisle, razviju i primene mere za njihovo vežbanje. Takođe,biće pripremljeno tlo za inovacije u politici upravljanja rizikom od katastrofa koje će donosiocima odluka u Srbiji omogućiti da nedvosmisleno identifikuju potrebe i mogućnosti za unapređenje sistema zaštite i spasavanja od katastrofa. Biće realizovane edukacije, seminari i obuke lokalnog stanovništva za reagovanje u različitim katastrofama. Sve ovo će omogućiti razvoj matrica i modela, programa i kampanja za unapređenje sistema upravljanja rizikom od katastrofe.1.2. Koncept i metodologijaPredmet naučnog istraživanja predviđenog u okviru projekta DISARIMES predstavlja multimetodsko istraživanje (kvantitativno i kvalitativno istraživanje) i sprovođenje SWOT analiza u cilju naučnog objašnjavanja faktora koji onemogućavaju jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofe. U okviru tradicije kvantitativnog istraživanja sprovodiće se veliki broj anketa u kojima će se upotrebom upitnika ispitati stavovi građana u različitim osetljivim lokalnim zajednicama, zaposleni u relevantnim organizacijama i institucijama za upravljanje rizikom od katastrofe, članovi spasilačke službe, drugi relevantni praktičari u pogledu jačanja sistema upravljanja rizikom od katastrofa. Takođe, biće sproveden niz polustandardizovanih intervjua (kvalitativno istraživanje) sa rukovodiocima mnogih relevantnih organizacija i institucija u oblasti upravljanja rizikom od katastrofe. Pored toga, izvršiće se analiza sadržaja postojeće dokumentacije, propisa i arhivske građe Republike Srbije u oblasti smanjenja rizika od katastrofa u cilju njihove analize i upoređivanja sa dokumentima i propisima drugih relevantnih razvijenih zemalja. Pored toga, primena SWOT analize stvoriće preduslove za unapređenje pomenutog sistema zasnovanog na upotrebi postojećih ili razvijenih inovativnih rešenja. Ovo će identifikovati sve prednosti i nedostatke, odnosno povoljne i nepovoljne faktore sistema upravljanja rizikom, kao i mogućnosti primene određenih novina u sistemu smanjenja rizika od katastrofe u Srbiji. Stvoreni analitički okvir omogućiće da se dobiju sve relevantne informacije o samom sistemu i spoljnim faktorima u kojima postoji i o mogućnostima za njegov razvoj. Pregledaće se sve strateške mogućnosti i pretnje sistemu upravljanja rizikom od katastrofa u odnosu na njegove strateške snage i slabosti. Na osnovu pomenutih rezultata istraživanja i rezultata SWOT analize, razviće se matrica za poboljšanje postojećeg sistema identifikovanjem inovativnih rešenja u oblasti upravljanja rizikom od katastrofa. Analiza dobijenih rezultata poslužiće kao polazna osnova u analizi, identifikaciji i utvrđivanju prioriteta inovativnih sposobnosti i rešenja za jačanje sistema. Pored toga, biće prikupljeni podaci za složenu analizu prirodnih uslova kao osnovnih faktora za pojavu geo- hazarda; sastavljanje i obrada postojećeg prostornog planiranja i druge relevantne dokumentacije i podataka u analognom i digitalnom obliku; terenski rad (preliminarno mapiranje različitih prirodnih uslova); mapiranje osetljivosti na pojedinačne opasnosti; identifikovanje zaštićenih prirodnih resursa, ugroženih staništa/biotopa/vrsta, kulturnog i istorijskog nasleđa; procena ranjivosti (mapiranje) identifikovanih zaštićenih područja; kreiranje individualnih i karata više opasnosti; definisanje i ocrtavanje najugroženijih zona preklapanjem identifikovanih zaštićenih područja i mape više opasnosti; detaljna procena ranjivosti kroz različite scenarije; preraspodela nivoa ranjivosti na osnovu gore pomenute detaljne procene ranjivosti, što podrazumeva da najugroženije zone zahtevaju intenziviranje primene mere, kako bi se vrednosti zaštitile u navedenim oblastima.
Paralelno sa sprovođenjem istraživačkih aktivnosti, uspostaviće se i zajednica naučnika- praktičara kao dinamična naučna i profesionalna mreža naučnika i praktičara na polju smanjenja rizika od katastrofa, što će omogućiti razmenu znanja i iskustva, profesionalniju identifikaciju nedostataka i prepreka, kao i inovativne mogućnosti za poboljšanje samog sistema upravljanja rizikom od katastrofe. Pored toga, u svom održivom razvoju, i nakon završetka projekta, pružiće solidnu osnovu za njegovu institucionalizaciju kako bi pružiostručnu savetodavnu podršku donosiocima odluka u sve složenijoj sredini donošenja odluka. Objavljivanjem javnih poziva u medijima i uspostavljenim veb lokacijama, slanjem mejlova, direktnih kontakata i drugih sredstava, okupiće se svi teoretičari i praktičari koji se direktno ili indirektno bave pomenutom oblašću. Razviće se strategije i programi koji će ih povezati i zajednički raditi na podršci sprovođenju gore pomenutog istraživanja i SVOT analize, kao i na analiziranju, identifikovanju i davanju prioriteta inovativnim rešenjima i mogućnostima u različitim fazama procesa upravljanja rizikom od katastrofe. Na ovaj način stvoriće se nacionalni konsenzus naučnika i stručnjaka koji će izraziti jasnije potrebe za unapređenjem samog sistema.
Jedan od najvažnijih delova istraživačkih aktivnosti je redovno ažurirani Plan za istraživanje, razvoj i inovacije (= RDI Roadmap), odnosno stvaranje baze znanja koja će omogućiti svim subjektima i snagama smanjenje rizika od katastrofe (od građana do državnih organa) da identifikuju odgovarajuća inovativna rešenja neophodna za lakše podizanje nivoa efikasnosti upravljanja rizikom od katastrofe. Struktura i funkcionisanje baze podataka biće u skladu sa tri inovacione grupe: inovacije u oblasti preventivnih mera, pripremljenosti i mera ublažavanja (pre katastrofe); inovacije u oblasti zaštite i spasavanja, tj. faza odgovora i inovacije u oblasti oporavka, rekonstrukcije i rehabilitacije (nakon katastrofe). Sama platforma biće razvijena u skladu sa najnovijim standardima koji će olakšati upotrebu. Koristeći sve dostupne mrežne baze podataka, biće identifikovana najsavremenija inovativna rešenja za upravljanje rizikom od katastrofe koja se mogu primeniti za jačanje sistema zaštite u Srbiji. Sticanje znanja biće organizovano u skladu sa najnovijim istraživačkim nalazima na terenu, novim tehnologijama i postojećim rešenjima, najboljom praksom u smanjenju rizika od katastrofe. Prikupljanje, analizu i unos inovativnih rešenja pratiće odgovarajući naučno- istraživački rad. Rezultati istraživanja sprovedenog sa prioritetnim inovativnim rešenjima biće dostupni u internetskoj bazi znanja. Logička struktura same baze će se razviti na samom početku realizacije projektnih aktivnosti. Po završetku uvođenja većine postojećih inovativnih rešenja, započinje priprema terena za inovacije u politici upravljanja rizikom od katastrofa, što će donosiocima odluka u Srbiji omogućiti da nedvosmisleno identifikuju potrebe i mogućnosti za unapređenje sistema zaštite i spasavanja od katastrofa. Priprema će se realizovati razvojem specifičnih strategija, programa i akcionih planova. Pored toga, na osnovu rezultata istraživanja, razviće se modeli za poboljšanje i jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofa u Republici Srbiji.1.2.1. Korišćenje podatakaTokom projekta, podaci o istraživanju će se generisati sprovođenjem višemetodnih istraživanja koja uključuju upotrebu upitnika i obavljanje intervjua. Pored toga, koristiće se svi postojeći podaci sadržani u postojećoj dokumentaciji (zakoni, strategije, izveštaji, beleške itd.) i postojećim bazama podataka (Republički hidrometeorološki zavod Srbije, Republički zavod za seizmologiju itd.). Istraživanje će generisati podatke koji se odnose na sve faze upravljanja rizikom od katastrofa, kao što su identifikovane snage, slabosti, mogućnosti i pretnje unutar sistema, u pogledu preventivnih mera, mera spremnosti i ublažavanja, odgovora i oporavka. Očekuje se da će projekat DISARIMES generisati intelektualnu svojinu kroz dobijene rezultate terenskih istraživanja. Za realizaciju projekta potrebni su brojni primarni (za potrebe projekta generisani realizacijom istraživanja) i sekundarni podaci (naučne i stručne publikacije, izveštaji, bilteni itd.). Primarni i sekundarni podaci će se generisati u svim fazama implementacije projekta. Za određene podatke koji su javno dostupni nisu potrebni posebni pristupi i odobrenja, dok će se za pojedinačne podatke tokom realizacije projekta slati odgovarajući zahtevi za odobrenja. Podaci će se bezbedno čuvati u sertifikovanim spremištima radi kratkoročnog i dugoročnog čuvanja. Biće uskladišteni sa minimalnim softverom, metapodacima i dokumentacijom kako bi bili korisni. Pohranjeni podaci moraju biti korisni široj javnosti. U procesu njihovog prikupljanja i generisanja, podaci će biti anonimni dok ne budu spremni za objavljivanje ili ulazak u bazu znanja koja će biti javno dostupna. Rezultati istraživanja biće uskladišteni u mrežnoj bazi podataka DISARIMES Baza znanja i biće dostupni svim zainteresovanim istraživačima, praktičarima i najširoj javnosti. Rezultati istraživanja biće uneti u otvorenu mrežnu bazu podataka, DISARIMES bazu znanja, da bi se informacije označile i međusobno povezale i učinile dostupnim za komentare članovima zajednice DISARIMES. Troškovi čuvanja podataka pokriće se iz budžeta projekta. Tokom i nakon projekta podaci će biti dostupni svim zainteresovanim institucijama i organizacijama.1.3. AmbicijePored nepostojanja najsavremenijeg sistema upravljanja, u Republici Srbiji nisu sprovedena sveobuhvatna naučna multimetodna istraživanja koja bi identifikovala slabosti i mogućnosti za poboljšanje sistema upravljanja rizikom od katastrofa. Pored toga, postoji sve veća potreba za transformisanjem funkcionisanja sistema iz reaktivnog u proaktivni pristup koji više naglašava i primenjuje mere i aktivnosti za smanjenje rizika od katastrofe. Pored toga, evidentan je nedostatak preventivnih mera za ublažavanje posledica katastrofa, ali i nedovoljno razvijena svest građana o njihovom značaju. Praksa pokazuje da postoji nemogućnost prevazilaženja postojećih prepreka koje sprečavaju subjekte i snage sistema upravljanja rizikom od katastrofe da osmisle, razviju i primene mere za smanjenje rizika od katastrofe. Naučni značaj projektovanog istraživanja ogleda se u stvaranju pretpostavki za unapređenje teorijskog i empirijskog znanja u naučnoj oblasti upravljanja rizikom od katastrofa, imajući u vidu da je to relativno mlada naučna disciplina u Srbiji. Novina ovog projekta zasniva se na činjenici da će rezultati dobijeni istraživanjem predstavljati pravu riznicu podataka koji će biti od strateškog i operativnog značaja za unapređenje naučne i praktične sfere upravljanja rizikom od katastrofa. Istraživanje će omogućiti razvoj novih modela i koncepata za jačanje sistema smanjenja rizika od katastrofe. Društveni značaj naučnog istraživanja ogleda se u stvaranju uslova za poboljšanje bezbednosti građana i njihove imovine u procesu unapređenja sistema upravljanja rizikom od katastrofa. Takođe, biće edukovan veliki broj građana o pravilnom načinu reagovanja u Srbiji kroz seminare i obuke, online kurseve itd. Sveobuhvatno, istraživanje će stvoriti mnoštvo značajnih podataka o svim aspektima funkcionisanja sistema smanjenja rizika od katastrofa i na taj način omogućiti njegovo održivo poboljšanje. Pored toga, generisani podaci će omogućiti velikom broju budućih istraživača da pronađu jasne smernice i preporuke za sprovođenje budućih istraživanja iz oblasti upravljanja rizikom od katastrofa, što je dobar potencijal za buduća proširenja.2. Uticaj2.1. Očekivani uticajiDISARIMES će povećati inovacioni kapacitet u oblasti upravljanja rizikom od katastrofa u pogledu faze prevencije, ublažavanja i pripremljenosti (faza pre katastrofe), kao i faze reagovanja, rehabilitacije i rekonstrukcije (faza nakon katastrofe) u Srbiji. DISARIMES će omogućiti izgradnju održive i otvorene baze podataka o istraživanjima, razvoju, inovacijama, koja će omogućiti svim društvenim akterima (od građana do državnih organa) da lakše identifikuju odgovarajuće inovativno rešenje i primene ga u jednoj od faza (pripremljenost, ublažavanje, odgovor i oporavak) poboljšavajući sistem upravljanja rizikom od katastrofe. Omogućiće stvaranje prostorne baze podataka koja sadrži sastavljene tematske mape i sve rezultirajuće pojedinačne i višestruke mape opasnosti, mape ranjivih zona u različitim zaštićenim područjima, podatke o praćenju i mape promena za projektni period i razvoj potencijalnih modela. Takođe, omogućiće kvantifikaciju praćenih parametara prirodnih uslova i razvoj potencijalnih modela i stvaranje atlasa svih pojedinačnih mapa opasnosti, mapa više opasnosti, mapa ranjivosti, tekstualni opisi i druge relevantne informacije. Konkretnije, to će omogućiti definisanje prirodnih uslova, analizu pojedinačnih opasnosti i više opasnosti i upravljanje opasnostima. Takođe, omogućiće inovacijama izgradnju efikasnog, poboljšanog i održivog sistema sistema zaštite i spasavanja, kao i poboljšanje spremnosti građana, lokalnih zajednica i institucija da efikasno odgovore na uslove katastrofe, kao i stvaranje sveobuhvatnih pretpostavki u osnovi dizajniranja, razvoja i primene mera za njihovo postizanje. Pored toga, omogućiće razvoj mreže naučnika i stručnjaka za jačanje upravljanja rizikom od katastrofa u Republici Srbiji, što će olakšati pojačanu saradnju naučnika i stručnjaka u pogledu budućih istraživanja, daljeg razvoja i inovacija. Pripremiće teren za inovacije u politici upravljanja rizikom od katastrofe, jasno ukazujući koja su istraživanja i inovacije potrebna za dalje jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofa i omogućiti prenos inovativnih praksi i rešenja između sistema upravljanja rizikom od katastrofe u razvijenim zemljama i postojećeg sistema Republike Srbije.
U Republici Srbiji je upravljanje rizikom od katastrofe relativno mlada naučna disciplina koja je u fazi razvoja. Polazeći od multidisciplinarne prirode projekta, istraživanje će doprineti okupljanju svih zainteresovanih naučnika u oblasti proučavanja katastrofa i omogućiće zajednički rad, prenos znanja i iskustva kao i afirmaciju u toj naučnoj oblasti. Projekat će doprineti razmeni mišljenja, znanja, inovacija i iskustava u oblasti upravljanja rizikom od katastrofa. U ovoj sinergiji stvoriće se održivi preduslovi za njihov dalji kontinuirani rad i saradnju u dizajniranju i sprovođenju naučnih istraživanja čije naučne i društvene implikacije mogu u velikoj meri podići nivo sigurnosti i otpornosti građana i zajednica na katastrofe. Iako se čini da su sveobuhvatni napori na smanjenju rizika od katastrofe ozbiljni, ali ne i sistematski, posledice katastrofe i dalje ugrožavaju bezbednost ljudi i njihove imovine na teritoriji Republike Srbije. Na primer, samo u poplavama 2014. godine smrtno je stradala 51 osoba, od kojih se 23 utopila, dok je 31.879 privremeno evakuisano iz poplavljenih i uništenih domova, od čega 24.000 iz Obrenovca (Izveštaj UNDAC-a, Poplave u Srbiji, maj 2014. godine). Pored toga, ukupan globalni broj slučajeva COVID-19 premašio je 4,6 miliona. Zbog toga svi gradovi u Srbiji moraju da imaju planove za katastrofe koji su prilagođeni određenim scenarijima i lokacijama, a ne unapred smišljene uopštene planove. Padovi aviona na aerodromima, katastrofe na stadionima i nesreće na masovnom tranzitu na daljinu veoma se razlikuju od onih izazvanih smrtonosnim zaraznim mikroorganizmima kao što je COVID-19 i zahtevaju različite reakcije. Komunikacije moraju biti standardizovane i podržane. Važno je identifikovati faktore rizika za loš odgovor zajednice na katastrofe zaraznih bolesti kao što su epidemije, „pre i posle“ studija koje istražuju populaciju u Srbiji koja je pogođena zaraznim katastrofama kao što je pandemija koronavirusa, i studije koje koriste trenutno verifikovani model i metode simulacije. Iz tog razloga, jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofe istraživanjem, razvojem i primenom inovativnih rešenja u ovoj oblasti može imati efekat smanjenja rizika od katastrofe, što će direktno povećati nivo bezbednosti građana i njihovu otpornost na posledice katastrofe. U prošlosti su katastrofe koje su pogodile određena područja Srbije prouzrokovale ogromne materijalne, ekonomske i ljudske gubitke. Nakon poplava 2014. godine, pored direktne opasnosti po život i zdravlje ljudi, ukupna šteta premašila je 1,7 milijardi evra, što čini više od 4% bruto domaćeg proizvoda. Inovativna rešenja koja će ponuditi DISARIMES mogu smanjiti direktnu štetu javnom i privatnom sektoru. Oni takođe mogu imati efekat smanjenja nivoa gubitaka u glavnim proizvodnim sektorima kao što su poljoprivreda, industrija, trgovina i rudarstvo, ali i štetu na kritičnoj infrastrukturi, koju je skupo popraviti. Njegov uticaj na smanjenje nivoa ranjivosti kritične infrastrukture ublažiće onemogućavanje ili ograničenje ostvarivanja vitalnih državnih funkcija (vršenje vlasti, zdravstvo, obrazovanje, energetika, ekonomske, socijalne i sigurnosne funkcije uopšte). DISARIMES će jasno ukazati na mogućnosti i potrebe za dizajniranjem i primenom inovacija, koje mogu direktno uticati na poslovni sektor da se kreće ka pronalaženju i proizvodnji inovativnih tehničkih rešenja za upravljanje rizikom od katastrofa u svim fazama (spremnost, ublažavanje, odgovor, oporavak, obnova i sanacija). Uticaće na povezanost proizvođača inovativnih tehničkih rešenja i samih korisnika kroz jasnu platformu partnerske saradnje i podrške. Inovativna rešenja u oblasti smanjenja rizika od katastrofe mogu direktno doprineti smanjenju primarnih, sekundarnih i tercijarnih efekata katastrofe na ljude i njihovo zdravlje ako se pravilno primene. Pored toga, jačanje sistema upravljanja rizikom od katastrofe takođe je direktno povezano sa poboljšanjem institucionalnih kapaciteta zdravstvenih ustanova Republike Srbije za sprečavanje ili ublažavanje nastalih zdravstvenih posledica u uslovima katastrofe.
U obrazovnom sistemu RS, od 1975. do 1993. godine, postojao je predmet pod nazivom Odbrana i zaštita, u kojem su učenici, između ostalog, sticali znanja iz oblasti sistema zaštite i spasavanja od različitih vrsta katastrofa. Danas se ponovo pojavljuje inicijativa za uvođenje kursa sa sličnim sadržajem kurikuluma. Identifikujući potrebe i ograničenja obrazovanja o katastrofama, DISARIMES će ponuditi inovativna rešenja u pogledu najprikladnijeg i najprihvatljivijeg načina obrazovanja građana Republike Srbije različitih starosnih kategorija. Naime, građani koji su informisani o rizicima od katastrofe u lokalnim zajednicama, obučeni da pravovremeno i efikasno odgovore na takve situacije, adekvatno opremljeni da prežive takve događaje, verovatnije će sprečiti ili eliminisati posledice. Iz tih razloga će se razviti različiti obrazovni materijali koji će se koristiti za podizanje nivoa svesti građana o samim prirodnim i tehničkim i tehnološkim opasnostima, kao i o načinima adekvatnog reagovanja građana.2.2. Diseminacija rezultataProjekat DISARIMES podrazumeva upotrebu širokog spektra komunikacije i širenja informacija o rezultatima istraživanja i inovativnim rešenjima u svim fazama upravljanja rizikom od katastrofa: a) Javna veb stranica DISARIMERS (RDI Plan i baza znanja i Naučno- profesionalno društvo, osetljivost, ranjivost, individualna i karta više opasnosti) i društvene mreže (Instagram, Facebook, Twitter, LinkedIn, Research gate, Academia.edu itd.); b) organizovane konferencije za medije koje će predstaviti informacije o projektu, rezultatima istraživanja i inovativnim rešenjima koja će se primeniti u sistemu upravljanja rizikom od katastrofe; c) Naučna konferencija, seminari i obuke za upravljanje rizikom od katastrofa. U njemu će se kontinuirano prikazivati sve informacije o projektnim aktivnostima i rezultatima istraživanja; d) U Međunarodnom časopisu za upravljanje rizicima od katastrofa, više tomova biće posvećeno objavljivanju istraživačkih radova o rezultatima projekta u otvorenom pristupu;
e) Naučni radovi (nacionalni časopisi, međunarodni časopisi) u otvorenom pristupu biće objavljeni u nacionalnim i međunarodnim časopisima; f) Publikacije u obliku monografija, izveštaja i pregleda inovativnih rešenja u otvorenom pristupu; g) događaji poput radionica, seminara, obuka itd.; h) Biće uspostavljen bilten DISARIMES koji će se slati predstavnicima svih entiteta i snaga sistema za smanjenje rizika od katastrofe u Srbiji; i) SharePoint će biti uspostavljen kako bi omogućio deljenje dokumenata, datoteka, spiskova kontakata, isporuke i svih ostalih relevantnih projektnih dokumenata svim istraživačima i spoljnim stručnjacima koji su uključeni; j) Redovne telefonske konferencije između svih istraživača, kao i među ostalim naučnicima i stručnjacima uključenim u dizajniranje inovativnih rešenja.
Tokom početne faze (prva 1-2 projektna meseca), aktivnosti komunikacije i širenja odnosiće se na stvaranje baze podataka sa rezultatima prethodnih katastrofa u Srbiji u poslednjih nekoliko decenija, prikupljanje svih mapa, prezentaciju projektnih aktivnosti, tekuće istraživačke aktivnosti , kao i postignuti rezultati u uspostavljanju baze znanja i naučno- stručne zajednice. Tokom faze pokretanja (2-6 projektnih meseci), aktivnosti komunikacije i širenja odnosiće se na prezentaciju baze znanja o RDI-u, naučno-stručne zajednice, rezultata SVOT analize itd. Pored toga, u ovoj fazi, kroz promotivne aktivnosti, naučna i stručna javnost će se okupiti da učestvuju u razvoju baze znanja. Tokom faze proširenja (6-12 projektnih meseci), svi glavni rezultati biće predstavljeni u vezi sa inovativnim rešenjima i mogućnostima što je šire moguće kroz sve komunikacione kanale projekta. U ovoj fazi uspostaviće se komunikacija sa ključnim političkim predstavnicima, kao i ostalim donosiocima odluka u Srbiji relevantnim za strateško upravljanje rizikom od katastrofe.