Međunarodna baza podataka o katastrofama EM-DATA

Centar za istraživanje epidemioloških katastrofa (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters – CRED), u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom, formirao je i aktivno ažurirao bazu podataka o katastrofama 1988. godine. Baza je uspostavlјena s cilјem unapređivanja humanitarnih aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou, u smislu pružanja podrške odlučivanju o pripremlјenosti za katastrofe, kao i o ugroženosti i drugim aspektima upravlјanja rizicima od katastrofa (CRED, 2003). Da bi se neki događaj registrovao u bazu podataka, potrebno je da ispunjava sledeće uslove: a) smrtno stradalo deset i više lјudi (broj lјudi čija je smrt potvrđena i broj nestalih za koje se pretpostavlјa da su umrli); b) pogođeno 100 i više lјudi (broj lјudi koji zahteva hitnu pomoć tokom i posle katastrofe, uklјučujući i one razmeštene ili evakuisane, odnosno broj onih kojima je potreban hitan smeštaj jer su ostali bez doma); v) proglašeno stanje katastrofe i g) upućen poziv za pružanje međunarodne pomoći. U bazi podataka se nalaze i podaci o ukupnoj materijalnoj šteti prouzrokovanoj katastrofama, na osnovu kojih se obezbeđuje globalni prikaz ekonomskog uticaja različitih katastrofa.

Međunarodna baza podataka o katastrofama ima i određene nedostatke (Tschoegl, Below, & Guha-Sapir, 2006): a) u proteklih trideset godina, u manje od 30% nacionalnih izveštaja dostavlјeni su podaci o ekonomskim štetama prouzrokovanim katastrofama; b) procenat većih katastrofa za koje postoje izveštaji o prouzrokovanoj ekonomskoj šteti ostao je nepromenjen, dok je procenat manjih i srednjih katastrofa sa zabeleženom ekonomskom štetom smanjen; v) procenat unosa izveštaja o prouzrokovanoj ekonomskoj šteti veći je za razvijene države, kao što su Sjedinjene Američke Države i Japan, nego za zemlјe u razvoju; g) nema sistematskog prikuplјanja ekonomskih podataka; d) ne postoji standardizovana metodologija za izveštavanje o ekonomskih gubicima; đ) u zvaničnim izveštajima uglavnom se navode direktni troškovi, dok se znatno manje pažnje pridaje indirektnim troškovima itd. Osim navedene baze, podatke o uticaju katastrofa prikuplјaju i osiguravajuće kuće. Primera radi, minhenska osiguravajuća kuća „MunichRe” (Munich Reinsurance Company) održava bazu podataka NatCatSERVICE, koja sadrži više od 28.000 unosa podataka o materijalnim i lјudskim gubicima izazvanih katastrofama širom sveta (MunichRE, 2010). Sličnu bazu podataka, nazvanu SIGMA, vodi švajcarska osiguravajuća kuća „SwissRe” (Swiss Reinsurance Company). Međutim, njihovi podaci nisu javno dostupni. Nadalјe, Azijski centar za smanjenje rizika od katastrofa (Asian Disaster Reduction Center – ADRC) pokrenuo je novu bazu podataka o prirodnim katastrofama, nazvanu GLIDEnumber (GLobal IDEntifier number). Specifičnost takve baze je u tome što svaka katastrofa dobija jedinstveni identifikacioni kod i broj tzv. relevantnih karakteristika.

Globalna platforma rizika od katastrofa (GRDP)

Globalnu platformu rizika od katastrofa (Global Risk Data Platform) razvile su Ujedinjene nacije, u saradnji sa Svetskom bankom i uz podršku Evropske komisije, kako bi se smanjili rizici od katastrofa. Besplatna je za korišćenje i obuhvata modul CAPRA (Probabilistic Risk Assessment) kao sveobuhvatni pristup procenjivanju rizika, standardnu infrastrukturu geoprostornih podataka SDI (Spatial Data Infrastructure), kao i servis za mapiranje. Podaci o globalnim rizicima od katastrofa prikuplјaju se od mnogobrojnih nacionalnih i međunarodnih organizacija, institucija, agencija itd. Korisnici mogu da dobiju različite vizualizacije, kao i da izrađuju i preuzimaju mape s prethodnim opasnostima i rizicima od prirodnih nepogoda. Programom su obuhvaćene opasnosti poput zemlјotresa, oluja, suša, poplava, cunamija i vulkanskih erupcija (Cvetković, 2018: 29). Inovativne mogućnosti ove globalne platforme rizika od katastrofa omogućavaju menadžerima rizika da sveobuhvatno i globalno sagledaju opšte tendencije manifestacija opasnosti, kao i sve veće potrebe za neodložnim unapređenjem otpornosti lokalnih zajednica.

PreventionWeb - globalna platforma za deljenje znanja za smanjenje rizika od katastrofa i otpornost (PreventionWeb - the global knowledge sharing platform for disaster risk reduction and resilience)

Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) uspostavila je međunarodnu i kolaborativnu informacionu platformu za smanjenje rizika od katastrofa pod nazivom PreventionWeb. Naime, od samog osnivanje 1999. godine, donošenjem i usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 56/195, aktivnosti Kancelarije su bile usmerene ka podršci implementacije Međunarodne strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Da bi ispuni ta očekivanja, Kancelarija je pokrenula pomenutu mrežu s cilјem razmene dokumentacija i publikacija, politika, planova i strategija na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, vesti i saopštenja, konferencija, sastanaka i događaja, akademskih programa nacionalnih i akreditovanih akademskih institucija, obrazovnog i edukativnog materijala, konkursa, multimedijalnih informacija, mapa koje prikazuju relevantne opasnosti, izloženosti i ugroženosti (PreventionWeb, 2019). U okviru informacione platforme postoji sledeće: a) baza znanja – znanje na globalnom nivou koje se ažurira na dnevnom nivou; b) razumevanje rizika – uvod u smanjenje rizika od katastrofa, klјučni koncepti i tendencije u oblasti smanjenja rizika od katastrofa; v) terminologija – definicije klјučnih koncepcija za smanjenje rizika od katastrofa; g) kalendar treninga – kalendar seminara i konferencija; d) akademski programi – globalni katalog akademskih programa pod okrilјem nacionalnih akreditovanih institucija, i đ) dnevna i nedelјna upozorenja – mogućnost pretplate na najnovije izveštaje o smanjenju rizika od katastrofa.

Svetski atlas opasnosti (GHA)

Svetski atlas opasnosti (Global Hazard Atlas) sadrži dostupne istorijske podatke o prirodnim opasnostima širom sveta, uklјučujući tropske ciklone, vulkanske erupcije, zemlјotrese, cunamije, poplave i požare. Nјegovi korisnici mogu da kombinuju podatke o opasnostima s mnogim drugih podacima i informacijama, kao na primer, o populaciji, infrastrukturi i relevantnim objektima. Na interaktivnoj karti korisnik može da, u realnom vremenu, prati sve opasnosti koje zahvataju pojedine delove sveta. Selekcijom postojeće opasnosti, mogu se dobiti informacije o vrsti opasnosti i njenom intenzitetu (Cvetković, 2018: 30).

Informacioni sistem o katastrofama

Na nacionalnom nivou postoje raznovrsne baze podataka o svim aktuelnim prirodnim katastrofama, kao i baze koje se odnose na specifičan tip opasnosti. Tako je u okviru Programa za identifikovanje globalnih rizika (Global Risk Identification Program – GRIP) i u saradnji s Centrom za istraživanje epidemioloških katastrofa (CRED) pokrenut servis, nazvan DisDAT, koji je okupio sve javno dostupne baze podataka različitih zemalјa o katastrofama. Servis sadrži ukupno 60 registrovanih baza podataka, od kojih su 13 na globalnom nivou. Kada je reč o bazama podataka koje se odnose na specifične opasnosti, baza podataka Natural Disaster Hotspots predstavlјa bazu podataka o globalnim rizicima od prirodnih katastrofa (smrtnost i ekonomski gubici). Procena se zasniva na kombinovanju izloženosti opasnostima sa istorijskim pregledom ugroženosti. U procene je uklјučeno šest prirodnih opasnosti: zemlјotresi, vulkani, klizišta, poplave, suše i cikloni. Rizici od prirodnih katastrofa su predstavlјeni u različitim oblicima i na različitim nivoima (Cvetković, 2018: 30).

Baza podataka o hemijskim akcidentima (FACTS)

U bazi podataka o hemijskim akcidentima ,,Sistemi tehničkih informacija o greškama i nezgodama“ (FACTS) sadržane su informacije o više (industrijskih) nezgoda (incidenata) koje uklјučuju opasne materije i koje su se dogodile širom sveta tokom poslednjih 90 godina. Svaka katastrofa prouzrokovana određenim akcidentom ima svoj glavni broj u bazi podataka, kao i informacije o državi i godini kada se dogodila, zatim podatke o logističkom podsistemu u kojem se realizovala (proizvodnja, skladištenje, pretovar, transport i upotreba) i posledice: broj smrtno stradalih (fatalnih ishoda) i broj povređenih. U zavisnosti od prikuplјenih podataka, kvalitet izveštaja varira u podacima o materijalnim štetama na postrojenjima, javnoj infrastrukturi ili za ekološke posledice. Glavni ciLj formiranja baze podataka je da se uči iz nezgoda ili incidenata i da ih spreči u budućnosti. Uklјučene su ne samo analizirane i dokumentovane nesreće koje uklјučuju ozbilјnu štetu ili opasnost, kao što su, velika izlivanja, ogromne eksplozije i iskakanja iz šina, već i bliski promašaji. Kvalitet informacija o evidentiranim nezgodama je takođe povezan sa njihovom ozbilјnošću i uticajem. Za najteže nesreće poznate su detalјne informacije. Sačuvano je 3.00.000 stranica osnovnih informacija, većina u elektronskom obliku i ostaje dostupna za dalјe istraživačke svrhe. Sažeci su veoma pristupačni, tako da su i najsloženije nezgode lako razumlјive (http://www.factsonline.nl/).

Evropski informacioni sistem za šumske požare (EFFIS)

U Evropi se koristi tzv. Evropski informacioni sistem o šumskim požarima (EFFIS) koji podržava službe zadužene za zaštitu šuma od požara u EU i susednim zemlјama i pruža službama Evropske komisije i Evropskom parlamentu ažurirane i pouzdane informacije o požarima u divlјini u Evropi. Značajno je istaći da od 1998. godine, takav sistem podržava mreža eksperata iz zemalјa u tzv. Ekspertskoj grupi za šumske požare, koja je registrovana pri Generalnom sekretarijatu Evropske komisije. Trenutno ovu grupu čine stručnjaci iz 43 zemlјe iz evropskih, bliskoistočnih i severnoafričkih zemalјa. U toku 2015. godine postao jedna od komponenti Službe za upravlјanje u katastrofama u programu EU ,,Copernicus“. U okviru takvog sistema postoje sledeće aplikacije: a) pregledač trenutne situacije (najažurnije informacije o aktuelnoj požarnoj sezoni u Evropi i na području Mediterana. Podrazumeva meteorološke karte opasnosti od požara i prognozu do 6 dana, dnevno ažurirane mape žarišta i perimetara požara); b) aktuelne vesti o požarima (aplikacija koja prikuplјa, geolocira i skladišti u bazi podataka požarne vesti objavlјene na internetu na svim jezicima EU i drugim jezicima, omogućavajući korisniku da filtrira vesti na osnovu geografskog obima, klјučnih reči itd.); v) dugoročna prognoza vremena za požar (mesečna i sezonska prognoza anomalija temperature i padavina za koje se očekuje da će preovladavati u evropskim i mediteranskim područjima); g) forma za traženje podataka (slanje zahteva za podatke koji nisu dostupni preko sajta); d) podaci i usluge (ukupni podaci za zemlјu (izgorele površine i broj požara) na godišnjem nivou, kako je objavlјeno u izveštajima o šumskim požarima u Evropi, severnoj Africi i na Bliskom istoku)

Globalni monitoring centar za požare /GFMC)

Na seminaru o šumskim požarima održanom u Rusiji 1996. godine, tim koji su predvodili predstavnici Organizacije Ujedinjenih nacija predložio je formiranje i uspostavlјanje jednog globalnog monitoring centra za požare, koji je počeo da radi dve godine kasnije, nakon dobijanja finansijske pomoći nemačke vlade. Od nastanka pa do danas, Centar funkcioniše kao svojevrsni informativni portal i sadrži dokumentaciju i informacije i realizuje aktivnosti u vezi s nadgledanjem požara. Dostupan je javnosti na internetu, a podaci o šumskim požarima širom sveta redovno se ažuriraju. Nјegove funkcije obuhvataju sledeće: a) izdavanje ranih upozorenja na opasnost od požara i praćenje požarnih događaja u realnom vremenu; b) tumačenje, sinteza i arhiva globalnih podataka o požarima; v) podrška lokalnim, nacionalnim i međunarodnim entitetima u izradi dugoročnih strategija ili politika upravlјanja šumskim požarima, uklјučujući i naprednu obuku o gašenju požara za donosioce odluka. U okviru sistema, omogućene su neposredna koordinacija i komunikacija s cilјem pružanja logističke podrške odlučivanju (Coppola, 2015).

NatCatService

NatCatSERVICE kompanije Munich Re je jedna od najsveobuhvatnijih svetskih baza podataka za analizu i procenu gubitaka izazvanih prirodnim katastrofama. Za ovu uslugu, Munich Re decenijama sistematski detaljno beleži sve bitne informacije o gubicima širom sveta. Ovo se čuva u digitalnom katalogu događaja i šteta.

Swiss Re Group

Swiss Re Group je jedan od vodećih svetskih provajdera reosiguranja, osiguranja i drugih oblika prenosa rizika zasnovanih na osiguranju, koji radi na tome da svet učini otpornijim. Cilj Swiss Re grupe je da omogući društvu da konstantno napreduje, stvarajući nove mogućnosti i rešenja za svoje klijente. Poslujući direktno i radeći preko brokera, njihovu globalnu bazu klijenata čine osiguravajuća društva, srednje do velike korporacije i klijenti iz javnog sektora. Od standardnih proizvoda do prilagođene pokrivenosti u svim linijama poslovanja, koriste kapitalnu snagu, stručnost i moć inovacija kako bi omogućili preuzimanje rizika, od kojeg zavise preduzetništvo i napredak u društvu. Sa sedištem u Cirihu, Švajcarska, Swiss Re posluje širom sveta, što im omogućava da zadovoljimo različite potrebe globalnih klijenata uslugom na njihovim ključnim tržištima. Ova struktura, takođe, pruža regionalnim klijentima lokalnu ekspertizu potrebnu da zadovolje njihove jedinstvene potrebe.

GLIDE broj

Pristup informacijama o katastrofama može biti dugotrajan i naporan zadatak. Ne samo da su podaci razbacani, već često identifikacija katastrofe može biti zbunjujuća u zemljama sa mnogo katastrofalnih događaja. Za rešavanje oba ova problema, Azijski centar za smanjenje katastrofa (ADRC) predložio je globalno zajednički jedinstveni ID kod za katastrofe. Ovu ideju su podelili i promovisali OCHA/ReliefVeb, OCHA/FSCC, UNDRR, UNDP, VMO, IFRC, OFDA-USAID, FAO, La Red, Svetska banka, Evropska komisija i Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED), a zajednički je pokrenut kao nova inicijativa „GLIDE“. Od početka 2004. godine, GLobal IDentifier brojeve (GLIDE) proizvodi ovaj veb-sajt za sve nove događaje katastrofe koje su prijavile partnerske institucije i one koje je otkrio ADRC.
Komponente GLIDE broja sastoje se od dva slova za identifikaciju tipa katastrofe (npr. EK – zemljotres); godina katastrofe; šestocifreni, uzastopni broj katastrofe; i troslovni ISO kod za zemlju nastanka. Tako, na primer, GLIDE broj za zemljotres u Zapadnoj Indiji u Indiji je: EK-2001-000033-IND.

Globalni sistem upozorenja i koordinacije katastrofe (The Global Disaster Alert and Coordination System - GDACS)

Globalni sistem upozorenja i koordinacije katastrofe je okvir saradnje između Ujedinjenih nacija i Evropske komisije. Uključuje menadžere za katastrofe i informacione sisteme u slučaju katastrofa širom sveta i ima za cilj da popuni praznine u informacijama i koordinaciji u prvoj fazi nakon velikih katastrofa. GDACS pruža pristup u realnom vremenu informacionim sistemima o katastrofama zasnovanim na vebu i povezanim alatima za koordinaciju. GDACS aktivnosti predstavlja i podržava GDACS Savetodavni odbor, kojim trenutno predsedava Zajednički istraživački centar. Godišnjim sastancima GDACS savetodavne grupe prisustvuju menadžeri za katastrofe, naučnici, stručnjaci za mape, vebmasteri i drugi profesionalci, kako bi se definisali standardi za razmenu informacija i strategija za dalji razvoj srodnih alata i usluga. Usluge GDACS-a imaju za cilj da olakšaju razmenu informacija među svim akterima u podršci donošenju odluka i koordinaciji. GDACS usluge se grade na kolektivnom znanju menadžera za katastrofe širom sveta i zajedničkom kapacitetu svih relevantnih informacionih sistema u slučaju katastrofe

Globalna platforma podataka o riziku (Global Risk Data Platform-GRDP)

Globalna platforma podataka o riziku omogućava vizuelizaciju podataka o prirodnim opasnostima, izloženosti (i ljudskim i ekonomskim) i riziku. Korisnici mogu da zumiraju, pomeraju do određene oblasti, dodaju različite slojeve opštih podataka uključujući gradove, nacionalne parkove itd.

Globalni atlas opasnosti (Global Hazard Atlas GHA)

Globalni atlas opasnosti Pacific centra za katastrofe je moćan alat zasnovan na GIS-u za efikasnu opasnost procena i rano upozorenje, kao i odgovor i operacije oporavka. Pokreće se odlukom PDC-a platforma za podršku, DisasterAVARE, Atlas prikuplja i objedinjuje istorijske informacije i informacije u realnom vremenu o prirodnim opasnostima širom sveta, uključujući tropske ciklone, erupcije vulkana, zemljotresi, cunamiji, poplave i požari. Kombinovanjem ovih informacija sa podacima o stanovništvu i infrastrukturi, Atlas pruža korisnicima bolje razumevanje aktuelnih opasnosti i njihovih potencijalnih uticaja.

Globalna procena smanjenja rizika od katastrofa (Global Assessment Report on Disaster Risk Reduction)

Globalna procena smanjenja rizika od katastrofa rezultat je saradnje više agencija sa ciljem prikupljanja informacija o globalnoj opasnosti od prirodnih nepogoda. Predstavlja sveobuhvatan pregled i analizu prirodnih hazarda koji pogađaju čovečanstvo. Baza takođe omogućava monitoring rizika i trendova, sa ciljem smanjenja rizika od katastrofa. Izveštaj o globalnoj proceni UN o smanjenju rizika od katastrofa (GAR) je vodeći izveštaj Ujedinjenih nacija o naporima širom sveta da se smanji rizik od katastrofa. GAR objavljuje Kancelarija UN za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i proizvod je doprinosa nacija, javnih i privatnih nauka i istraživanja u vezi sa rizikom od katastrofa, između ostalog.

Sistem za upravljanje informacijama o katastrofama – DesInventar (Disaster Information Management System – DesInventar)

Sistem za upravljanje informacijama o katastrofama je održiv aranžman unutar institucije za sistematsko prikupljanje, dokumentovanje i analizu podataka o gubicima izazvanim katastrofama u vezi sa prirodnim opasnostima. Sistem za upravljanje informacijama o katastrofama je alat koji pomaže da se analiziraju trendovi katastrofa i njihovi uticaji na sistematski način. Uz bolje razumevanje trendova katastrofa i njihovih uticaja, mogu se planirati bolje mere prevencije, ublažavanja i pripravnosti, kako bi se smanjio uticaj katastrofa na zajednice.
U bazi su prikazani podaci o katastrofama malog, srednjeg i velikog intenziteta. Cilj kreatora baze bio je da se ponudi izvor podataka koji bi omogućio da se na sistematičan način analiziraju trendovi katastrofa i njihove posledice. DesInventar je konceptualni i metodološki alat za generisanje nacionalnih inventara katastrofa i izgradnju baza podataka šteta, gubitaka i uopšte efekata katastrofa. Ove metodologije i softver je razvio DesInventar projektni tim uz podršku mnogih institucija i partnera. UNDRR, Kancelarija Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa je domaćin i glavni sponzor razvoja i širenja DesInventara širom sveta, posebno u Aziji, Africi i Okeaniji.

Copernicus emergency management service CEMS – pruza neophodne informacije u svim fazama upravljanja u katastrofama

Copernicus je program EU koji ima za cilj razvoj evropskih informacionih usluga zasnovanih na satelitskom posmatranju Zemlje. Copernicus je program vođen od strane korisnika i pružene informacione usluge biće slobodno i otvoreno dostupne njegovim korisnicima, uglavnom javnim organima. Copernicus EMS On Demand Mapping pruža detaljne informacije na zahtev za odabrane vanredne situacije koje proizilaze iz prirodnih katastrofa ili katastrofa, koje je prouzrokovao čovek bilo gde u svetu. Komponenta za mapiranje izloženosti Copernicus EMS pruža veoma precizne i kontinuirano ažurirane informacije o prisustvu ljudskih naselja i stanovništva sa Globalnim slojem ljudskih naselja (GHSL). Copernicus EMS Rano upozorenje i monitoring nudi kritične geoprostorne informacije na evropskom i globalnom nivou kroz kontinuirana posmatranja i prognoze za poplave, suše i šumske požare.

ORCHESTRA - Otvorena arhitektura i infrastruktura prostornih podataka za upravljanje rizicima (Open Architecture and Spatial Data Infrastructure for Risk Management)

Cilj ORCHESTRA je da unapredi efikasnost u suočavanju sa rizicima razvojem otvorene servisne arhitekture za upravljanje rizikom, koja se zasniva na de-facto i de-jure standardima. Softver koji se pridržava arhitekture ORCHESTRA moći će da interoperiše, u određenoj meri čak i na semantičkom nivou, a organizacije će moći da sarađuju mnogo efikasnije koliko je to trenutno moguće. Tačnije, ciljevi ORKESTRA su:
1) Dizajnirati otvorenu servisno orijentisanu arhitekturu za upravljanje rizikom
2)Razviti softversku infrastrukturu za omogućavanje usluga upravljanja rizicima
3) Isporučiti infrastrukturu koja integriše prostorne i neprostorne usluge za upravljanje rizikom
4) Potvrda ORKESTA rezultira u scenariju sa više rizika
5) Da obezbedi softverske standarde za aplikacije za upravljanje rizicima
Dva tipa korisnika će imati koristi od rešenja ORCHESTRA: 1. Korisnici sistema: Provajderi podataka i aplikacijskih usluga koji se koriste za upravljanje rizikom 2. Krajnji korisnici: Agencije civilne zaštite i privatne kompanije uključene u upravljanje rizicima.

Globalni monitoring za životnu sredinu i bezbednost (GMES) – usluge atmosphere (Global Monitoring for the Environment and Security (GMES) – Atmosphere Services)

Program Globalnog monitoringa životne sredine i bezbednosti (GMES) će obezbediti tačne, blagovremene i lako dostupne informacije za poboljšanje upravljanja životnom sredinom, razumevanje i ublažavanje efekata klimatskih promena i osiguranje civilne bezbednosti. Na njenom čelu je Evropska komisija (EK) u partnerstvu sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Evropskom agencijom za životnu sredinu (EEA). Da bi se obezbedilo ovo operativno obezbeđenje, svemirska komponenta GMES-a (GSC), kojom upravlja ESA, sastoji se od dve vrste satelitskih misija koje odgovaraju na prioritete evropske politike i potrebe korisnika: ESA-inih pet porodica posvećenih Sentinela i misije drugih svemirskih agencija, nazvane Contributing Misije koje pružaju vredne komplementarne kapacitete za posmatranje.

Limes: integrisani monitoring na kopnu/moru za evropsku bezbednost (limes: land/sea integrated monitoring for european security)

LIMES ima za cilj da definiše i razvije prototip informacionih usluga, zasnovanih na satelitskoj tehnologiji, da podrži upravljanje bezbednošću na nivou EU i na globalnom nivou u sledećim tematskim/političkim oblastima od interesa: 1) Organizacija i distribucija humanitarne pomoći i rekonstrukcije 2)Nadzor granica EU (kopna i mora) 3)Nadzor i zaštita pomorskog transporta za osetljive terete 4) Zaštita od novih bezbednosnih pretnji (npr. terorizam, ilegalna trgovina, širenje oružja za masovno uništenje).
Usluge koje je razvio LIMES će podržati izgradnju zajedničkog okvira saradnje između glavnih istraživačkih i operativnih aktera EU u upravljanju bezbednošću. LIMES ima sledeće operativne ciljeve: Definisanje, razvoj i validacija pretoperativnih verzija:
– Usluge podrške menadžmentu bezbednosti u EU;
– Omogućavanje alata i platformi za podršku odlučivanju za pružanje usluga.

Integrisan program praćenja i ocene mediteransko more i obala i povezani kriterijumi ocene (imap) - (integrated monitoring and assessment programme of the mediterranean sea and coast and related assessment criteria (imap))

IMAP je ključno dostignuće za region Mediterana, jer će po prvi put omogućiti kvantitativno, integrisana analiza stanja morske i obalne sredine, koja obuhvata zagađenje i morsko smeće, biodiverzitet, neautohtone vrste, obala i hidrografija, na osnovu zajedničkih regionalnih indikatora, ciljeva i opisi dobrog stanja životne sredine (GES).
IMAP opisuje strategiju, teme i proizvode koje su ugovorne strane Barselonske konvencije sa ciljem da se, kroz zajedničke napore u okviru MAP Barselone konvencije, isporuči tokom drugog ciklusa implementacije Procesa pristupa ekosistemu 2016-2021. Krajnji cilj je da se proceni stanje Sredozemnog mora i obale, kao osnova za pojačano delovanje.
Integrisani program praćenja i procene Sredozemnog mora i obale i srodnih kriterijuma procene (IMAP) opisuje strategiju, teme i proizvode koje ugovorne strane Barselonske konvencije imaju za cilj da isporuče, kroz zajedničke napore u okviru UN za životnu sredinu.

Pre-operativne usluge prevencije, informisanja i ranog upozoravanja za podršku upravljanju rizicima - (PREVention, Information and Early Warning pre-operational services to support the management of risks)

Sistemi ranog upozoravanja i informisanja EU pomažu Koordinacionom centru za reagovanje u vanrednim situacijama (ERCC) da prati globalnu situaciju. To uključuje opasnosti kao što su zemljotresi, cunamiji, šumski požari i tropski cikloni. U krizi, posedovanje detaljnih naučnih informacija povećava bezbednost i zaštitu građana EU. Pravilno planiranje, praćenje i rano upozorenje na katastrofe mogu smanjiti potencijalnu štetu, pa čak i sprečiti da njihovi efekti postanu hitni slučajevi velikih razmera. Uz sisteme ranog upozoravanja i informisanja EU, države članice imaju efikasnije i otpornije sisteme za reagovanje u vanrednim situacijama. Sistemi ranog upozoravanja i informisanja su važan kamen temeljac strategije EU za zaštitu ljudi širom sveta. Oni minimiziraju uticaj katastrofe povezujući faze pre katastrofe i faze reagovanja.
EU podržava sisteme ranog upozoravanja i informisanja država članica u njihovoj proceni opasnosti doprinoseći ranoj analizi i delovanju u realnom vremenu. Sistemi ranog upozoravanja spasavaju živote, štite sredstva za život i čuvaju životnu sredinu. EU upravlja specijalizovanim sistemima ranog upozoravanja koji prate opasnosti kako u EU tako i na globalnom nivou i podržava nacionalne vlasti dopunjavanjem nacionalnih sistema ranog upozoravanja.

Globalni monitoring za stabilnost i bezbednost GMOSS - (Global Monitoring for Stability and Security GMOSS)

Cilj GMOSS mreže izvrsnosti je da integriše evropska istraživanja civilne bezbednosti kako bi se stekla i negovala autonomna baza znanja i ekspertize koja je potrebna Evropi ako želi da razvije i održi efikasan kapacitet za globalno praćenje korišćenjem satelitskog posmatranja Zemlje. Nauka i tehnologija obuhvaćena Mrežom obuhvataju: 1) generičke metode, algoritme i softver potrebne za automatsku interpretaciju i vizuelizaciju slika uključujući prepoznavanje karakteristika, otkrivanje promena i vizuelizaciju; 2) specifične nauke i tehnologije potrebne da obezbede: a. efikasno praćenje međunarodnih ugovora koji štite od širenja oružja za masovno uništenje; b. bolje procene statične i dinamičke populacije na globalnom nivou; c. bolje praćenje infrastrukture i granica; d. brze daljinske procene štete; 3) istraživanja sadašnjih i budućih pretnji po bezbednost i potrebe za razmjenom informacija između zainteresovanih strana u kriznim situacijama. GMOSS će trajati četiri godine i u početku ga čini 25 organizacija iz javnog i privatnog sektora. Zajednički program istraživanja imaće za cilj ispunjavanje prioriteta korisnika iz sektora civilne bezbednosti.

Napredni vatrogasni informacioni sistem – The advanced fire information system (AFIS)

Napredni vatrogasni informacioni sistem (AFIS) je satelitski alat za informacije o požaru koji korisnicima širom sveta pruža informacije o požaru skoro u realnom vremenu. Napredni vatrogasni informacioni sistem (AFIS) je prvi u skoro realnom vremenu operativni satelitski sistem za praćenje požara u južnoj Africi. Sistem je zasnovan na tehnologiji koja je razvijena na Univerzitetu Merilend i NASA u poslednjih nekoliko godina. Finansiranje za razvoj, instalacija i operativni rad sistema omogućili su ESKOM, Ministarstvo poljoprivrede i CSIR SAC. Centar za satelitsku aplikaciju CSIR je u procesu prilagođavanj i dalji razvoj AFIS-a, kako bi se omogućilo ne samo otkrivanje požara već takođe predviđanje i procenu požarnih događaja u budućnosti.

Evropski informacioni sistem o šumskim požarima (EFFIS) – The European Forest Fire Information System (EFFIS)

Evropski informacioni sistem o šumskim požarima podržava službe zadužene za zaštitu šuma od požara u EU i susednim zemljama i pruža službama Evropske komisije i Evropskom parlamentu ažurirane i pouzdane informacije o požarima u divljini u Evropi. Od 1998. godine, EFFIS podržava mreža eksperata iz zemalja u takozvanoj Ekspertskoj grupi za šumske požare, koja je registrovana pri Generalnom sekretarijatu Evropske komisije. Trenutno ovu grupu čine stručnjaci iz 43 zemlje iz evropskih, bliskoistočnih i severnoafričkih zemalja.

EFFIS je 2015. godine postao jedna od komponenti Službe za upravljanje vanrednim situacijama u programu EU Copernicus. Sastoji se od modularnog veb geografskog informacionog sistema, koji pruža skoro u realnom vremenu i istorijske informacije o šumskim požarima i režimima šumskih požara u evropskim, bliskoistočnim i severnoafričkim regionima. Praćenje požara u EFFIS-u obuhvata ceo ciklus požara, pružajući informacije o uslovima pre požara i procenu štete nakon požara.

Globalni informacioni sistem za šumske požare - Global Wildfire Information System (GWIS)

Globalni informacioni sistem za šumske požare (GWIS) je zajednička inicijativa GEO-a i radnih programa Copernicus. U novom GEO GWIS programu rada za godine 2020-2022, Globalni informacioni sistem za šumske požare (GWIS) ima za cilj da objedini postojeće izvore informacija na regionalnom i nacionalnom nivou, kako bi pružio sveobuhvatan pregled i procenu režima požara i efekata požara na globalnom nivou i da obezbedi alate za podršku operativnom upravljanju požarima od nacionalnih do globalnih razmera. GWIS se nadograđuje na tekuće aktivnosti Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS), Globalnog sistema za posmatranje kopna (GTOS), Globalnog posmatranja šumskog pokrivača – Globalnog posmatranja dinamike zemljišta (GOFC-GOLD) tima za implementaciju požara (GOFC Fire IT) i povezane regionalne mreže, dopunjujući postojeće aktivnosti, koje su u toku širom sveta u vezi sa prikupljanjem informacija o šumskim požarima. Razvoj GWIS-a podržavaju partnerske organizacije i svemirske agencije. Podršku GWIS-u pruža NASA kroz svoje GEO-GWIS aktivnosti u programu ROSES. Trenutno, GWIS se sastoji od pet aplikacija.

Informacije o požaru za sistem upravljanja resursima - Fire Information for Resource Management System (FIRMS)

Informacije o požaru za sistem upravljanja resursima (FIRMS) distribuira aktivne podatke o požaru u skoro realnom vremenu sa spektroradiometra umerene rezolucije na satelitima Akua i Terra Globalno, ovi podaci su dostupni u roku od 3 sata od satelitskog posmatranja, ali za SAD i Kanadu aktivna detekcija požara dostupna je u realnom vremenu. Aktivni podaci o požaru/žarištu se mogu videti u FIRMS FIRE MAPI ili NASA-inom WORLDVIEW-u. NASA FIRMS koristi satelitska posmatranja iz instrumenata MODIS i VIIRS da otkrije aktivne požare i termalne anomalije i dostavi ove informacije donosiocima odluka u skoro realnom vremenu putem upozorenja putem e-pošte, podataka spremnih za analizu, onlajn mapa i veb usluga.

FIRMS je prvobitno razvio Univerzitet Merilend, uz sredstva NASA-inog Programa primenjenih nauka i Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (UN FAO). Prebačen je u NASA LANCE 2012. Fokus i ciljevi FIRMS uključuju: 1) Obezbedjivanje kvalitetnih resursa za podatke o požarima na zahtev   2) Rad sa krajnim korisnicima na pobljšanju kritičnih aplikacija  3) Pomoć globalnim organizacijama u analizi požara   4) Isporučivnje efikasne prezentacije podataka I upravljanja.

Kanadski informacioni sistem protiv požara u divljim područjima - The Canadian Wildland Fire Information System (CWFIS)

Kanadski informacioni sistem za požar u divljim područjima (CWFIS) kreira dnevne karte vremena požara i ponašanja u požaru tokom cele godine i mape žarišta tokom sezone šumskih požara, uglavnom između maja i septembra. Kanadski informacioni sistem za požar u divljim krajevima prati uslove opasnosti od požara i pojavu požara širom Kanade. Dnevni vremenski uslovi se prikupljaju iz cele Kanade i koriste se za izradu karata vremena požara i ponašanja požara. Pored toga, sateliti se koriste za otkrivanje požara, a prijavljene lokacije požara se prikupljaju od agencija za upravljanje požarom.

Sistem inventara emisije divljih požara - Wildland Fire Emissions Inventory System WFEIS

WFEIS je veb aplikacija koja pruža alate za procenu istorijskih emisija požara u divljini širom SAD, Kanade i globalnih borealnih regiona. WFEIS integriše slojeve podataka o geoprostornoj spaljenoj površini, vlažnosti goriva i utovaru goriva sa modelom potrošnje američke šumarske službe, da bi napravio procene inventara emisija. WFEIS ne pruža procene emisija aktivnih požara u realnom vremenu. Međutim, korisnici mogu da koriste kalkulator da učitaju WFIGS trenutne perimetre požara u divljini ili da podnesu sopstvene aktivne podatke perimetra i unesu procenjenu vlažnost goriva za brzu procenu

Informacioni sistem za požarne efekte - Fire Effects Information System (FEIS)

Informacioni sistem o efektima požara je onlajn zbirka pregleda naučne literature o efektima požara na biljke i životinje i o režimima požara u biljnim zajednicama u Sjedinjenim Državama. FEIS recenzije su zasnovane na temeljnim pretragama literature, često dopunjene uvidima naučnika i menadžera na terenu. FEIS pruža preglede koji su efikasni za upotrebu, temeljno dokumentovani i odbranjivi. Približno 15 do 30 novih ili revidiranih recenzija objavi se u FEIS-u svake godine. Postoje 3 vrste FEIS pregleda:  1) Pregledi vrsta   2) Vatrogasne studije   3) Sinteze požarnog režima.

POPLAVE

Mreža za mapiranje poplava i upozorenje o poplavama - Flood Inundation Mapping and Alert Network (FIMAN)

Mreža za mapiranje i upozorenje poplava (FIMAN) je razvijena da pruži menadžerima za hitne slučajeve i javnosti detaljne podatke o padavinama u realnom vremenu i poplavama, čime se smanjuje gubitak života i materijalna šteta u vezi sa poplavama.Od svog osnivanja, FIMAN je evoluirao od mreže mernih stanica (tj. merača), koje prikupljaju informacije o kiši i protoku vode do sofisticiranog sistema od skoro 550 merača i integrisanih tehnologija koje prikupljaju, analiziraju, mapiraju i komuniciraju rizik od poplava u realnom vremenu.

Informacioni sistem o poplavama u Ajovi - IOWA FLOOD INFORMATION SYSTEM (IFIS)

Informacioni sistem o poplavama u Ajovi (IFIS) je veb platforma koju je razvio Centar za poplave Ajove (IFC) na Univerzitetu u Ajovi. IFIS obezbeđuje korisničko i interaktivno okruženje za više od 1000 zajednica u Ajovi u vezi sa uslovima poplava, prognozama poplava, vizuelizacijom podataka i podacima, informacijama i aplikacijama u vezi sa poplavama. IFIS pruža karakteristike slivova i reka usmerene na zajednicu, vremenske uslove (padavine), podatke o tokovima i alate za vizuelizaciju. Interaktivni interfejsi omogućavaju pristup mapama poplava za različite vrednosti faze i povratnog perioda, kao i scenarije poplava sa doprinosima iz više reka. Podaci u realnom vremenu i istorijski podaci o nivoima vode, visinama faza i uslovima padavina dostupni su u IFIS-u putem strimovanja podataka sa automatskih IFC senzora mosta, USGS merača toka, NEKSRAD radara i NVS prognoza. 2D i 3D interaktivne vizuelizacije u IFIS-u čine podatke razumljivijim široj javnosti. 

IFIS uključuje model prognoze padavina i oticanja da bi se obezbedila petodnevna procena rizika od poplava za preko 1000 zajednica u Ajovi. Višestruki režimi prikaza u IFIS-u prilagođavaju različite tipove korisnika, od opšte javnosti do istraživača i donosilaca odluka, obezbeđujući različite nivoe alata i detalja. Režim prikaza reke omogućava korisnicima da vizuelizuju podatke sa više IFC senzora mosta i USGS merača toka da prate stanje poplava duž reke. IFIS pomaže zajednicama da donesu bolje informisane odluke o pojavi poplava, i upozorava zajednice unapred kako bi se smanjila šteta od poplava.

Regionalni informacioni sistem o poplavama - Regional Flood Information System – ICIMOD

Projekat prvobitno uključuje oko 28 hidrometeoroloških stanica, od kojih većina zahteva nadogradnju, odabranih u konsultaciji sa partnerskim zemljama. Kada RFIS bude u potpunosti operativan, nivo reke u realnom ili skoro realnom vremenu, padavine i povezani podaci sa ovih odabranih hidrometeoroloških stanica biće mereni pomoću instrumenata koji ispunjavaju međunarodne standard. Podaci će se prenositi putem direktne telemetrije (GSM/CDMA ili satelita) nacionalnim hidrometeorološkim službama partnerskih zemalja. Oko 216 stanica Globalnog telekomunikacionog sistema (GTS) pod okriljem SMO u HKH će takođe doprineti sinoptičkim podacima RFIS-u.

RFIS će u suštini obuhvatati efikasne mogućnosti prenosa i prijema podataka i informacija, adekvatne nacionalne i regionalne baze podataka i sisteme za upravljanje podacima, kao i potrebnu tehničku ekspertizu. Planirano je da satelitski proizvodi za procenu padavina, izvedeni proizvodi hidroloških tokova iz drugih globalnih mreža za deljenje podataka i satelitski proizvodi Sentinel Azije budu integrisani u RFIS. Terenski tehničari će biti obučeni za rad i održavanje. Obuka i posete regionalnom izlaganju su takođe predviđene za administratore i menadžere nacionalnih baza podataka u partnerskim zemljama. Obuku će zajednički koordinirati ICIMOD i VMO. Sesije obuke, kao i akcije podizanja svesti u lokalnim zajednicama, baviće se društvenim dimenzijama spremnosti za katastrofe od poplava.

Evropski sistem informisanja o poplavama - European Flood Awareness System (EFAS)

Cilj EFAS-a je da podrži pripremne mere pre nego što dođu do velikih poplava, posebno u velikim transnacionalnim rečnim slivovima i širom Evrope uopšte. EFAS je prvi operativni evropski sistem za praćenje i predviđanje poplava širom Evrope. On pruža komplementarne informacije sa dodatnom vrednošću (npr. verovatnoće, srednjoročne prognoze poplava, indikatore bujnih poplava ili prognoze uticaja) relevantnim nacionalnim i regionalnim vlastima. Štaviše, EFAS obaveštava Koordinacioni centar za reagovanje u vanrednim situacijama (ERCC) o tekućim i eventualno predstojećim poplavama širom Evrope. Od 2012. EFAS radi u potpunosti kao deo Copernicus EMS-a. Operativni EFAS se sastoji od četiri centra koje izvode različiti konzorcijumi:   1.CEMS centar za hidrološku prognozu – Proračun   2.CEMS centar za hidrološku prognozu – Analitika i diseminacija    3.CEMS centar za prikupljanje hidroloških podataka   4.CEMS centar za prikupljanje meteoroloških podataka

Globalna baza podataka o poplavama - The Global Flood Database

Globalna baza podataka o poplavama kombinuje preko 15 godina podataka o poplavama, kako bi stvorila prvi sveobuhvatni satelitski resurs za globalno upravljanje rizikom od poplava i ublažavanje posledica. Mape poplava u bazi podataka o globalnim poplavama kreirane su pomoću NASA-inih satelita MODIS (Akua (MID09GA/GK) i Terra (MOD09GA/GK)). MODIS mape koriste dve slike dnevno u rezoluciji od 250 m. Poplavni događaji mapirani u ovoj bazi podataka predstavljaju glavne događaje, koje je zabeležila Opservatorija za poplave DFO od početka satelitskih zapisa. Da bi se odabralo područje za mapiranje za svaki događaj, poligon iz DFO baze podataka o poplavama je presečen sa globalnim slivovima HidroSHEDS i slivovi koji se ukrštaju su izabrani kao jedinica za mapiranje. Procene izloženosti stanovništva su izvedene iz preklapanja mapa poplava sa podacima o populaciji iz Globalnog sloja ljudskih naselja (GHSL).

Globalno otkrivanje i praćenje poplava pomoću društvenih medija - Global Flood Detection and Monitoring using Social Media

U poslednjih 10 godina, poplave su prouzrokovale štetu od 400 milijardi evra i prouzrokovale skoro 60.000 žrtava. Istraživanja pokazuju da su napori za brzo reagovanje često otežani zbog nedostatka pravovremenih i korisnih informacija. Poplave se obično otkrivaju i prate korišćenjem hidroloških modela ili satelitskih snimaka. Međutim, mnogi poplavni događaji ostaju neprijavljeni, a prosečan vremenski interval između početka poplave i poplave koju su otkrile organizacije za reagovanje je velik. U skorije vreme, ljudi i organizacije su sve više počeli da koriste informacije iz onlajn medija (npr. Tvitter, Facebook, VhatsApp, novinski članci i postovi na blogu) za praćenje poplava.

Istraživači Instituta za studije životne sredine (IVM – VU Univerzitet Amsterdam) i FloodTags objavili su novi rad i alat, koji globalno otkriva i prati poplavne događaje. Pruža pregled tekućih poplava u realnom vremenu na osnovu filtriranih Twitter podataka. Konkretno, globalni monitor poplava (GFM) detektuje, u realnom vremenu, regione sa poboljšanom Twiter aktivnošću u vezi sa poplavama i klasifikuje ih kao poplavne događaje. Zatim generiše mapu sveta koja vizuelizuje ove događaje i njihove relevantne tvitove. 

Globalni sistem informisanja o poplavama - Global Flood Awareness System (GloFAS)

Globalni sistem informisanja o poplavama (GloFAS) je jedna komponenta službe za upravljanje vanrednim situacijama Copernicus. Dizajniran je da podrži pripremne mere za poplave širom sveta, posebno u velikim transnacionalnim rečnim slivovima. Cilj Globalnog sistema svesti o poplavama (GloFAS) je da podrži pripremne mere kao i hitan odgovor na predviđene i tekuće velike poplave u globalnih razmera. Od 2018. Globalni sistem svesti o poplavama (GloFAS) je operativni sistem Kopernikus službe za upravljanje vanrednim situacijama Evropske komisije, za predviđanje i praćenje poplava širom sveta. GloFAS proizvodi dnevne prognoze poplava (GloFAS prognoze, od 2011.) i mesečne prognoze sezonskog toka (GloFAS Seasonal, od novembra 2017.). Da bi pružio informacije i o tekućim i o predstojećim poplavama, GloFAS kombinuje informacije sa satelita, modela i merenja na licu mesta da bi proizveo:  1. GloFAS prognoze    2.GloFAS Sezonske prognoze     3.GloFAS prognoze uticaja

Sistem za navođenje bujičnih poplava sa globalnom pokrivenošću - Flash Flood Guidance System with Global Coverage (FFGS)

Bujične poplave su među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama na svetu sa više od 5.000 izgubljenih života godišnje. U oko 85% slučajeva poplava, bujične poplave takođe imaju najveću stopu smrtnosti među različitim klasama poplava. Da bi se pozabavili problemima povezanim sa bujičnim poplavama, posebno nedostatkom kapaciteta za razvoj efikasnih upozorenja o naglim poplavama, Sistem za navođenje naglih poplava (FFGS) je dizajniran i razvijen za interaktivnu upotrebu od strane meteoroloških i hidroloških prognostičara širom sveta. Kao podršku projektu FFGS, Memorandum o razumevanju potpisali su SMO, Američka agencija za međunarodni razvoj/Kancelarija američke spoljne pomoći u slučaju katastrofa (USAID), Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD/Nacionalna meteorološka služba (NOAA) i Hidrološki istraživački centar (HRC) da radi zajedno u okviru zajedničke inicijative za implementaciju FFGS-a širom sveta. FFGS je neophodan da bi operativnim prognozerima i agencijama za upravljanje katastrofama obezbedio informativne proizvode u realnom vremenu koji se odnose na pretnju od bujičnih poplava malih razmera. FFGS je robustan sistem dizajniran da obezbedi proizvode potrebne za podršku razvoju upozorenja o bujičnim poplavama zbog padavina koristeći padavine sa daljinskog detekcije (to jest, radarske i satelitske procene padavina) i hidrološke modele.

Globalni sistem za predviđanje i informisanje poplava - Global Flood Forecasting and Information System (GLOFFIS)

Model globalnog sistema za prognoziranje i informisanje o poplavama (GLOFFIS) je operativni ansambl sistema za predviđanje poplava, koji je postavio Deltares, zasnovan na Delft-FEVS u otvorenom eksperimentalnom ICT postrojenju. GLOFFIS pokreće više globalnih hidroloških modela (V3RA i PCRGLOB-VB) i nekoliko lokalnih modela visoke rezolucije (vflov_sbm, vflov_hbv, itd.) za različite lokacije (npr. Peru, Kolumbija, Bolivija, Kanada, Rajna, de Šeld, Gang, Mjanmar, Mekong) koristeći različite uglavnom besplatno dostupne izvore ulaznih podataka. Od početka 2017. dodata je  asimilacija toka podataka koristeći dnevna posmatranja širom Evrope, da bismo poboljšali procenu početnog stanja grubog modela vflov_vr3a+routing od 0,5 stepeni koristeći OpenDA na početku prognoze. Objasnićemo sistem, podešavanje, ulazne podatke i pokazati rezultate za poplavnu situaciju u januaru 2018. širom Evrope. Sistem se koristi za istraživanje i za usluge operativnog praćenja i predviđanja.

Aquaterra

Aquaterra je BIM softver za projektovanje kanalskih i rečnih inženjerskih radova. Integriše MIKE FLOOD ili HEC-RAS hidraulične proračune sa CAD dizajnom. Aquaterra omogućava 3D projektovanje i uređivanje vodotokova, kanala, mera zaštita od poplave itd. Integriše proračune vodećih softvera za hidraulične proračune i simulacije (MIKE FLOOD i HEC-RAS), a kreirani 3D modeli sadrže dinamički povezane podatke i informacije i omogućavaju izvoz u IFC i mnoge druge standardne zapise.

SUŠE

Evropske i globalne opservatorije za sušu - The European and Global Drought Observatories

Stranice Evropske opservatorije za sušu sadrže informacije relevantne za sušu, kao što su mape indikatora izvedenih iz različitih izvora podataka (npr. merenja padavina, satelitska merenja, modelovani sadržaj vlage u zemljištu). Različiti alati, poput uporednih slojeva, omogućavaju prikazivanje i analizu informacija, a izveštaji o suši daju pregled situacije u slučaju neposredne suše. Ovaj sistem je početak Globalne opservatorije za sušu (GDO), koja se uglavnom bavi pitanjima reagovanja u vanrednim situacijama. Fokus je na Map Viewer-u i izveštaju bogatom informacijama. GDO je razvio tim Evropske opservatorije za sušu (EDO). Neke usluge možete pronaći na veb servisu koji se fokusira na Evropu. Na primer, toplotni talasi i niski proticaji su samo tamo prijavljeni. Takođe, EDO tim je razvio opservatorije za sušu za Južnu i Centralnu Ameriku (SCADO) i Afriku (ADO).

Monitoring i predviđanje suše - Drought Monitor And Prediction (DMAP)

Alat DMAP nudi niz indeksa suše koji pojednostavljuju praćenje suše. Nudeći različite opcije unosa, DMAP osigurava da istraživači i korisnici mogu lako pristupiti i obraditi podatke, koji su im potrebni za tačno i efikasno praćenje suše. Sposobnost alata da izračuna različite indekse suše dodatno poboljšava njegove sposobnosti, osnažujući korisnike da donose informisane odluke i tumačenja u svojim nastojanjima da procene suše i upravljaju njima.

Meteorološki monitor suše - Meteorological Drought Monitor (MDM)

Razvijena je softverska aplikacija „MDM“ (Meteorološki monitor suše) za izračunavanje osam meteoroloških indeksa suše zasnovanih na kiši, i to: SPI (Standardizovani indeks padavina), DI (indeks decila), PN (Percent of Normal Indek), RAI (Anomalija padavina indeks), EDI (indeks efektivne suše), CZI (Kina-Z indeks), MCZI (modifikovani CZI) i ZSI (Z-Score indeks) u obliku godišnjeg, sezonskog, mesečnog i pokretnog proseka za 3, 6, 9, 12, 18, 24 i 48 meseci. Pošto korišćenje različitih indeksa suše u datom trenutku može pokazati sušnije ili vlažnije uslove od uobičajenih, softver prilagođen korisniku je kritično sredstvo za efikasno izračunavanje i poređenje više lokacija, vremenskih perioda i uticaja izvora podataka. Softverski paket “MDM” trenutno bazira proračune na dva izvora podataka. Prvi je sinoptička datoteka sa podacima stanice, koja uključuje dnevne padavine u eksel formatu. Drugi je baza podataka o dnevnim padavinama iz AgMERRA, dostupna za region Bliskog istoka. Korisnik može kliknuti na mapu na željenu tačku u paketu i izračunati sve indekse za tu lokaciju mreže od 0,25 stepeni. 

Globalni informacioni sistem o suši - Global Drought Information System (GDIS)

Suša je podmukla prirodna opasnost sa dalekosežnim uticajima, koji se kreću od ekonomskih gubitaka do gubitka poljoprivrede i sredstava za život. Suša može izazvati ili pogoršati opasnost od vode, hrane i nacionalne bezbednosti. Globalni informacioni sistem o suši (GDIS) je međunarodni napor da se sakupe najbolje informacije o suši bez propisa od lokalnih do nacionalnih dobavljača i pruži poređenje „jabuke do jabuke“  uslova suše i resursa iz celog sveta.

SPEI Globalni monitor suše - SPEI Global Drought Monitor

SPEI Global Drought Monitor nudi skoro u realnom vremenu informacije o uslovima suše na globalnoj skali, sa prostornom rezolucijom od 1 stepen i rezolucijom na mesečnom nivou. SPEI rokovi su dati između 1 i 48 meseci. Početni datum skupa podataka je 1955. kako bi se pružile zajedničke informacije u različitim vremenskim skalama SPEI. Skup podataka se ažurira tokom prvih dana sledećeg meseca na osnovu najpouzdanijih i najažurnijih izvora klimatskih podataka. Podaci o mesečnim sumama padavina su dobijeni od Globalnog klimatološkog centra za padavine (GPCC). Trenutno, SPEI Global Drought Monitor je zasnovan na Thortntvaite jednačini za procenu potencijalne evapotranspiracije, PET. Ovo je zbog nedostatka izvora podataka u realnom vremenu za izračunavanje robusnijih PET procena koje zahtevaju veće podatke. Glavna prednost SPEI globalnog monitora suše je stoga njegov karakter skoro u realnom vremenu, karakteristika koja je najpogodnija za praćenje suše i svrhe ranog upozorenja. Za dugoročnu analizu, međutim, treba dati prednost drugim skupovima podataka, koji se oslanjaju na robusnije metode PET procene. Stoga se preporučuje korišćenje SPEIbase skupa podataka, koji je zasnovan na FAO-56 Penman-Monteith modelu, za klimatološke studije suše.

EDII baza podataka Evropskog centra za susu - European Drought Center EDII Database

EDR baza podataka je sastavljena kao deo projekta R&SPI DROUGHT koji finansira EU. Baza podataka je dizajnirana da obezbedi jedinstvenu, javno dostupnu lokaciju za širenje detaljnih informacija o istorijskim događajima suše u Evropi. Veze pružaju detaljne meteorološke i hidrološke indekse suše, kao i informacije o ekonomskim, društvenim i ekološkim uticajima. EDII omogućava korisniku da pretražuje prijavljene uticaje suše i podnese nove izveštaje o uticaju za Evropu.

Evropska referentna baza podataka o suši (EDR) - European Drought Reference database (EDR)

Evropska referentna baza podataka o suši (EDR) i Evropski inventar izveštaja o uticaju suše (EDII) sastavljeni su kao deo projekta R&SPI koji finansira EU. Baza podataka je dizajnirana da obezbedi jedinstvenu, javno dostupnu lokaciju za širenje detaljnih informacija o istorijskim događajima suše u Evropi. EDR sumira istorijske suše za Evropu i pruža alat za vizuelizaciju SPI za bilo koji datum (1958-2009).

ZEMLJOTRESI

Rapid Raw Strong Motion (RRSM)

RRSM portal omogućava korisnicima da traže informacije o zemljotresu, parametre vršnog kretanja tla, spektralne amplitude odgovora i da izaberu i preuzmu talasne oblike zemljotresa u roku od nekoliko minuta nakon zemljotresa magnitude ≥ 3,5 koji se dogodio u evropsko-mediteranskom regionu. RRSM obrada u realnom vremenu je počela u junu 2014. RRSM je prvi evropski sistem koji isporučuje proizvode snažnog pokreta blizu realnog vremena za naučnike koji se bave zemljotresima i inženjere zemljotresa. Koristi sve relevantne, neograničene podatke o talasnim oblicima iz Evropske integrisane arhive talasnih oblika (EIDA), koja je pretežno širokopojasna, ali uključuje značajne skupove podataka o kontinuiranom snažnom kretanju – EIDA se sastoji od visokokvalitetnih podataka o talasnim oblicima i metapodataka stanice, zasnovanih na međunarodnim seizmološkim standardima. RRSM se značajno razlikuje od tradicionalnih sistema za distribuciju podataka o zemljotresima jakih kretanja u Evropi, koje su decenijama karakterisala (velika) kašnjenja u dostupnosti pregledanih, obrađenih podataka. RRSM koncept odražava trenutni status u seizmičkom monitoringu gde korisnici podataka zahtevaju brz pristup neobrađenim podacima i metapodacima i ne oslanjaju se nužno na odložene obrađene talasne oblike.

Inženjerska baza podataka snažnog pokreta (ESM) - Engineering Strong-Motion database (ESM)

ESM, inženjerska baza podataka o snažnom kretanju, pruža skup objekata za pretraživanje, odabir, preuzimanje i analizu podataka o kretanju tla i povezanih metapodataka. Talasni oblici sadržani u ESM-u su relativni u odnosu na događaje magnitude ≥ 4,0, uglavnom zabeležene u evropsko-mediteranskim regionima i na Bliskom istoku. ESM je namenjen primenjenim seizmolozima, inženjerima zemljotresa, profesionalnim inženjerima, geolozima i kreatorima politike.  Glavne karakteristike ESM-a su: Pristup autoritativnim podacima i metapodacima snažnog pokreta; Ručna obrada i provera kvaliteta talasnih oblika; Periodično učitavanje talasnih oblika i revizija povezanih metapodataka; Standardizacija talasnih oblika i metapodataka prema Federaciji digitalnih seizmografskih mreža (FDSN); Interoperabilnost podataka sa drugim skupovima podataka i softverom otvorenog koda (npr. Obspi); Raspoloživost objekata za inženjersku seizmologiju i zemljotresno inženjerstvo; Dokumentacija za korisnika.

Evropska baza podataka o seizmogenim greškama (EDSF) - European Database of Seismogenic Faults (EDSF)

EDSF, Evropske baze podataka o seizmogenim rasedima, je usluga EFEHR-a i nudi skladište informacija o geološkim rasedima koje imaju za cilj da obezbede ulazne podatke za procenu opasnosti od zemljotresa. Razmatraju se dve glavne kategorije seizmogenih raseda: rasedi kore i sistemi subdukcije. Kompilacija baze podataka se oslanja na objavljene podatke na regionalnom/nacionalnom nivou i njihovu prekograničnu harmonizaciju.  EPOS, Evropski sistem za posmatranje ploča, okuplja naučnike o Zemlji, nacionalne istraživačke infrastrukture, ICT (informacione i komunikacione tehnologije) stručnjake, donosioce odluka i javnost kako bi razvili nove koncepte i alate za tačne, trajne i održive odgovore na društvena pitanja koja se tiču geo-hazarda i tih geodinamičkih fenomena ( uključujući geo-resurse) relevantne za životnu sredinu i dobrobit ljudi.

Baza podataka o značajnim zemljotresima - The Significant Earthquake Database

Baza podataka o značajnim zemljotresima sadrži informacije o destruktivnim zemljotresima iz 2150. godine p.n.e. do sada koji ispunjavaju najmanje jedan od sledećih kriterijuma: umerena šteta (približno milion dolara ili više), 10 ili više smrtnih slučajeva, magnituda 7,5 ili veća, modifikovani Merkalijev intenzitet Ks ili veći, ili zemljotres izazvao cunami. Baza podataka se takođe može prikazati i ekstrahovati pomoću interaktivne mape prirodnih opasnosti. Javni skup podataka baze podataka značajnih zemljotresa, NOAA-inog Nacionalnog centra za informacije o životnoj sredini (NCEI), predstavlja globalni spisak preko 5.700 zemljotresa od 2150. godine pre nove ere do danas. Skup podataka pruža informacije o datumu i vremenu nastanka, geografskoj širini i dužini, dubini žarišta, magnitudi, maksimalnom intenzitetu MMI i socio-ekonomskim podacima kao što su ukupan broj žrtava, povreda, uništenih kuća i oštećenih kuća i štete u $ Procene.

ANSS sveobuhvatni katalog zemljotresa - ANSS Comprehensive Earthquake Catalog (ComCat)

ANSS sveobuhvatni katalog zemljotresa (ComCat) sadrži parametre izvora zemljotresa (npr. hipocentre, magnitude, odabir faze i amplitude) i druge proizvode (npr. rešenja tenzora momenta, makroseizmičke informacije, tektonske sažetke, karte) proizvedene seizmičkim mrežama koje doprinose.

ISC-GEM Globalni instrumentalni katalog zemljotresa - ISC-GEM Global Instrumental Earthquake Catalogue

ISC-GEM Globalni instrumentalni katalog zemljotresa (1904-2019) je rezultat posebnog napora da se prilagode i značajno prošire i poboljšaju trenutno postojeći podaci iz biltena za velike zemljotrese (magnitude 5,5 i više, plus kontinentalni događaji do 5,0) koji će služiti zahteve specifične grupe korisnika, koji procenjuju i modeliraju seizmički hazard i rizik. Katalog takođe ima multidisciplinarnu upotrebu u širokom spektru drugih oblasti kao što su studije globalne seizmičnosti, tektonike, unutrašnje strukture Zemlje, istraživanja praćenja nuklearnih testova, brzo određivanje opasnosti itd. ISC-GEM katalog je prvobitno sufinansirala GEM fondacija kao deo svojih pet komponenti globalne opasnosti. Katalog Verzija 1 je rezultat 27 meseci dugog projekta koji je završen u januaru 2013. (Storchak et al. 2013). Ovaj projekat je vodio i sufinansirao ISC, a izvodio ga je tim međunarodnih eksperata u skladu sa zahtevima Naučnog odbora GEM-a i prema preporukama tima posmatrača IASPEI.

EMEC katalog zemljotresa - EMEC Earthquake catalogue

EMEC katalog zemljotresa je produžetak u vremenu i prostoru CENEC kataloga. Sastoji se od oko 45.000 ulaza u Evropu i područje Mediterana i prostire se na zapad da bi obuhvatio Severnoatlantski greben. Kriterijumi su Mv ≥ 3,5 za događaje sa geografskom širinom ≥ 44°N i Mv ≥ 4,0 za događaje sa geografskom širinom < 44°N, u vremenskom periodu 1000-2006. Podaci unutar kataloške oblasti mogu se dobiti kao ASCII-datoteka preko EMEC Veb servisa Katalog zemljotresa. Ovaj veb servis takođe omogućava izradu karata seizmičnosti prema specifikacijama korisnika. Pored toga, data je lista zemljotresa u vremenskom periodu 300-999 za Mv ≥ 6,0 u kataloškom području sa geografskom širinom ≤ 40°N i geografskom dužinom ≥ 10°E i lista lažnih događaja u vremenskom periodu 1000-1799.

VULKANSKE ERUPCIJE

Nacionalni sistem ranog upozorenja - The National Volcano Early Warning System (NVEWS)

Nacionalni sistem za upozoravanje na vulkane (NVEWS) je plan na nacionalnom nivou koji osigurava da se vulkani nadgledaju na nivoima koji su srazmerni njihovoj pretnji. Plan je razvio Program za opasnost od vulkana (VHP) Geološkog zavoda SAD (USGS) i njegovi pridruženi partneri u državnim i akademskim institucijama. Cilj NVEVS plana je da obezbedi da će najopasniji vulkani biti pravilno praćeni mnogo pre početka aktivnosti, omogućavajući naučnicima da poboljšaju blagovremenost i tačnost prognoza opasnosti i da građani preduzmu odgovarajuće i pravovremene mere da se smanji rizik. Pored toga, plan NVEWS nastoji da unapredi brojne sposobnosti američke vulkanološke zajednice kroz sledeće elemente: 1) povećana partnerstva sa lokalnim vlastima i hitnim službama, 2) grantovi univerzitetima i drugim grupama za kooperativno istraživanje u cilju unapređenja nauke o vulkanima, tehnologije za praćenje i strategije ublažavanja, 3) dodato osoblje i automatizacija za poboljšanje praćenja vulkana 24/7, i 4) kompjuterski sistemi za distribuciju podataka naučnicima, agencijama koje odgovaraju i javnosti

Informacioni sistem za predviđanje erupcija - The Eruption Forecasting Information System (EFIS)

Projekat Informacioni sistem za predviđanje erupcija (EFIS) je nova inicijativa Geološkog istraživanja SAD-USAID programa pomoći u slučaju vulkanskih katastrofa, sa ciljem da se poboljša sposobnost VDAP-a da predvidi ishod vulkanskih nemira. Projekat EFIS nastoji da: (1) da se odmakne od oslanjanja na kolektivnu memoriju na procenu verovatnoće koristeći baze podataka (2) da kreira baze podataka korisne za prepoznavanje obrazaca i za odgovaranje na uobičajena VDAP pitanja (3) Kreirati generička stabla verovatnoća događaja koristeći globalne podatke za različite ‘tipove vulkana’ (4) Kreirati pozadinska, za vulkane specifična, verovatnoća stabla događaja za često aktivne ili posebno opasne vulkane pre krize (5) Kvantifikovati i saopštiti verovatnoću. Glavna komponenta projekta je globalna EFIS relaciona baza podataka, koja sadrži više modula dizajniranih da pomognu u izgradnji verovatnog stabla događaja i da odgovore na uobičajena pitanja koja se javljaju tokom vulkanskih kriza. Primarni modul sadrži hronologiju vulkanskih nemira, uključujući vreme freatskih erupcija, visinu stubova, eruptivne produkte, itd. i inicijalno će biti popunjen korišćenjem hronika eruptivnih aktivnosti iz vulkanskih erupcija na Aljasci u bazi podataka GeoDIVA.

Baza podataka značajnih vulkanskih erupcija - Significant Volcanic Eruptions Database

Baza podataka značajnih vulkanskih erupcija je globalna lista od preko 500 značajnih erupcija koja uključuje informacije o geografskoj širini, dužini, nadmorskoj visini, tipu vulkana i poslednjoj poznatoj erupciji. Značajna erupcija se klasifikuje kao ona koja ispunjava najmanje jedan od sledećih kriterijuma: izazvala je smrtne slučajeve, izazvala umerenu štetu (približno milion dolara ili više), sa indeksom vulkanske eksplozivnosti od 6 ili više, izazvala je cunami ili bila povezan sa velikim zemljotresom.

CUNAMI

Globalna istorijska baza podataka o cunamiju - Global Historical Tsunami Database

Globalna istorijska baza podataka o cunamiju sastoji se od dve povezane datoteke koje sadrže informacije o događajima cunamija iz 2000. p.n.e. do danas u Atlantskom, Indijskom i Tihom okeanu; i Sredozemno i Karipsko more. Podaci uključuju: lokaciju izvora, datum i vreme, magnitudu događaja, maksimalnu visinu vode, ukupan broj smrtnih slučajeva, povreda i šteta za događaj.

HEMIJSKI AKCIDENTI

Baza podataka o hemijskim akcidentima - Failure and accidents technical information system (FACTS)

Veb stranica FACTS (Failure and Accidents Technical Information Sistem) je baza podataka o nezgodama koja sadrži informacije o više od 25.700 (industrijskih) nesreća (incidenata) koje uključuju opasne materijale ili opasne materije koje su se dogodile širom sveta tokom poslednjih 90 godina. Glavni cilj baze podataka o hemijskim nesrećama FACTS je naučiti iz nesreća ili incidenata i sprečiti da se dogode u budućnosti. FACTS se može koristiti kao interni referentni sistem. Nesreće su šifrovane u apstraktima, čineći postojeće podatke pogodnim za analizu rizika, upravljanje rizikom, prevenciju štete i statistiku. Apstrakti su takođe veoma pristupačni, čineći čak i najsloženije nezgode lakim za razumevanje.

Sistem za prijavu velikih nezgoda eMARS - Major Accident Reporting System eMARS

Sistem izveštavanja o velikim nezgodama (MARS i kasnije preimenovan u eMARS) je prvi put uspostavljen Seveso direktivom EU 82/501/EEC 1982. godine i ostao je na snazi sa naknadnim revizijama Seveso direktive na snazi danas. Svrha eMARS-a je da olakša razmenu naučenih lekcija iz nesreća i bliskih nesreća koje uključuju opasne supstance u cilju poboljšanja prevencije hemijskih nesreća i ublažavanja potencijalnih posledica. MARS sadrži izveštaje o hemijskim nesrećama i skorijim nesrećama, koje se dostavljaju Birou za velike nesreće i opasnosti (MAHB). Prijavljivanje događaja u eMARS je obavezno za države članice EU kada je Seveso ustanova uključena i događaj ispunjava kriterijume „velike nesreće“ kako je definisano Aneksom VI Direktive Seveso III (2012/18/EU). Za zemlje OECD i UNECE koje nisu članice EU prijavljivanje nezgoda bazi podataka eMARS je dobrovoljno. Informaciju o prijavljenom događaju unosi direktno u eMARS zvanični organ za prijavu u zemlji u kojoj se nesreća dogodila.